Bijahu filmovi, kao danas, pod noćnim nebom
Idete li ovih dana u kino? Naravno, mislim na ljetne predstave u Art-kinu Croatia, kako priliči ovom dijelu godine. Ako je odgovor potvrdan, znajte kako tom sklonošću samo ponavljate praksu koju su Riječani imali poodavno. I možete se smatrati tek novim nastavkom serijala koji su počeli ispisivati vaše majke i očevi, štoviše bake i djedovi…
Čitajte dalje
Muzej mora u skladištu Exportdrva
U njemu me oduvijek oduševljavao miris drva. Šetao sam između brojnih višeslojno načinjenih kvadrova drvene građe koja se sušila, promicao kroz pravilan prostorni raster što su ga formirali, čekajući da budu otpremljeni tko zna gdje i tko zna komu – i udisao, udisao… Eterečina ulja hlapila su sa svih strana, dovodeći moje nosnice u ekstazu. Tako je bilo unutar skladišta, tako je bilo u njegovoj blizini. Da, znao sam, bio sam ovisnik.
Čitajte dalje
Riječanka i ranjeni Tito
Tko kaže da za nju ne zna, ne vjerujem mu. OK, mlađim čitateljima, onima od 20-ak godina, može se progledati kroz prste. Dečki i cure su u danima što su ih poklonili blagodatima školstva u samostalnoj Hrvatskoj šopani nemalim dijelom ideološki filtriranim informacijama, pa su ostali u koječemu zakinuti. Stariji nemaju alibija. Mislim na fotografiju koja se urezala u memoriju brojnih naraštaja rođenih i formiranih u nekoliko desetljeća države koja se skraćeno nazivala DFJ, FNRJ i SFRJ (sjećate li se riječi proizašle iz te kratice, „eseferjot“?).
Čitajte dalje
Milutin Barač stigao u Rijeku
Bilo je kasno proljeće slično ovom u čijim čarima upravo uživamo kada je Rijeka dobila još jednog, nimalo običnog stanovnika. Pogled na kalendar pokazivao je da je proteklo već pola godine otkako je preuzeo dužnost direktora riječkog pogona za preradu crnog zlata na Mlaki. No, usprkos preuzetoj dužnosti, u Rijeci dotad nije viđen. Sve se promijenilo u proljeće poput ovoga, godine 1883., kada se pojavio umoran od duga putovanja, sišao s kočije i uhvatio u ruke dva putna kovčega s brda manje-više istih takvih što su čekali na stražnjem dijelu vozila, te praćen koracima troje ženske čeljadi iz obitelji, zakoračio u krug pogona koji će mu biti dom cjelokupan predstojeći radni vijek.
Čitajte dalje
Venucci, čovjek koji je postao grad
Hoće li ga se itko sjetiti? Nije valjda od današnjih Riječana zaslužio muk? Upravo on, kojega su kritička pera proglasila najvećim umjetnikom što ga je dao grad na Rječini u 20. stoljeću? Sve je moguće, pa i taj muk, u tom pogledu pod nebeskom kapom ništa novo. No, znajući kako je pod tom istom kapom moguće i drukčije, iskoristimo prostor za podsjećanje kako je proteklo 110 godina od rođenja Romola Venuccija.
Čitajte dalje
Vito Franovich, heroj riječke pop-kulture
Heroji odlaze. Nažalost, mnogi u tišini. Posljednjih dana ožujka tu je oporu činjenicu potvrdio odlaskom Vito Franovich. Čudno je to: premda je Franovich godinama slovio za samozatajna, tiha čovjeka, ono zbog čega se ovdje spominje je buka. Dopirala je, a metaforički dopire i danas, s riječke adrese Dežmanova 3. S mjesta gdje je svojedobno djelovao Klub Husar.
Čitajte dalje
Neboderska družina nije se probila u Stari grad
Možete li zamisliti riječki Stari grad kao nebodersko gnijezdo? Sa čak tucetom nebodera, među kojima su i oni što se kočopere s 20 i više katova? Ako je dogovor negativan, a lako je moguće da jest, jer je nama danas, naviknutima na neke drukčije graditeljske situacije, na tomu mjestu teško zamisliti nebodere – nekima drugim, u svoje vrijeme, to uopće nije bilo teško.
Čitajte dalje
Kako su komunjare rušile riječki Stari grad
Za sve su krive komunjare. Da nije bilo njih, riječi Stari grad bi i dan-danas bio tu. Ti revolucionarni, fanatični mrzitelji svega što podsjeća na staro, čim su se poslije Drugog svjetskog rata dograbili vlasti, poslali su bagere u samo riječko srce, iz kojeg je izrasla današnja Rijeka. I nama ostavili – situaciju ground zero. Bin Laden je za te baćuške mačji kašalj.
Čitajte dalje
Porto petrolio miruje
Petrolejska luka na Mlaki miruje. Umjesto užurbanosti radnika riječkog pogona za preradu crnog zlata kojima je na toj lokaciji bilo radno mjesto, vozača autocisterni koji su u luku dolazili ukrcati vreli bitumen, brodskih posada koje su doplovljivale da bi opskrbile naftaški pogon sirovinom ili preuzele tu proizvedene derivate – tišina, spokoj, samoća.
Čitajte dalje
Kada su protjerani automobili s Korza?
Korzo kao prostor slobode? Da, u toj riječkoj ulici možete činiti što Vam god valjda padne na pamet. Možete opušteno šetati, snažiti mišiće vožnjom bicikla, nositi transparente u znak protesta. Možete igrati košarku ili nogomet (u to me svako malo uvjere mlade ekipe u improviziranim igralištima pred gradskim Poglavarstvom), upriličiti svirku (dosjetiš se kakva datuma pogodna za povod, pa naprijed sa zahtjevom nadležnima), također organizirati okupljanje ljubitelja domaćih životinja, odvažiti se na umjetnički performans ili pozvati na kolektivno trčanje u ime zdravog života.
Čitajte dalje
Chigwell, prvi tanker u riječkoj luci
Prije točno 120 godina, Petrolejska luka na Mlaki bila je mjesto iznimna pomorskog i gospodarskog događaja: u nju je prvi put uplovio riječki tanker Etelka, jedan od prvih brodova te vrste u svjetskim okvirima. Više o tom brodu može se saznati posjetom njemu posvećenoj izložbi, otvorenoj u Državnom arhivu u Rijeci od 17. do 31. listopada. No, Etelka nije donijela prvi susret Kvarnera s tehnološkom novošću nazvanom tanker. U očima Riječana, Etelku je pretekao jedan drugi brod te vrste, imenom Chigwell.
Čitajte dalje
Rijeka prva u Jugoslaviji dala osnovcima besplatne udžbenike
Počela je nova školska godina. Netko će reći, to baš i nije neka vijest. I nije, ali je s njom u paketu došlo nešto što jest vijest – priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama, naslovljen Moja Rijeka. Neću o njemu. Ima me u njegovu impresumu, pa je red da o izdanju zbori netko drugi. Ono što me zanima je informacija da ga riječki osnovci dobivaju – besplatno.
Čitajte dalje
Slavna njemačka rock-grupa Can snimala s opatijskom pjevačicom
Vjerovali ili ne, riječka rock scena ima izravnu sponu s globalno cijenjenim žanrom poznatim pod nazivom krautrock. I to sa začetnikom tog ogranka popularne glazbe, njemačkom eksperimentalnom grupom Can, u neku ruku proizašle iz retorte Karlheinza Stockhausena. Ime koje ih povezuje? Opatijska pjevačica Margareta (Eti) Juvan.
Čitajte dalje
Riječka tvornica kakaa i čokolade
Volite li čokoladu? Ili barem kakao? Ako ti je odgovor negativan, poštovani čitatelju, predlažem da se na ovomu mjestu bez mnogo upitnika rastanemo. Niti ja tebe razumijem, niti mene ti. Život je nešto mnogo bolje od situacija kojima caruje nerazumijevanje, nešto ugodnije, opuštenije, ponekad i slađe. Život je čokolada? Da, kad god se za to ukaže prilika.
Čitajte dalje
Riječanka prvakinja Indije u plivanju
Znači li Vam nešto ime Antica Miloš? Ako na njezin spomen izgubljeno gledate u daljinu ili se zbunjeno češkate po glavi, što se može čitati kao signale kako Vam je odgovor negativan – ništa zato. U kontekstu priče koja nas zanima, uistinu nije mnogo onih koji za nju danas znaju. Šteta što je tako, jer Antica Miloš nije bilo tko. Ona je jedno od značajnih imena što ih je dao hrvatski sport. Štoviše, upisana je zlatnim slovima u sportsku povijest države tako velike kao što je Indija.
Čitajte dalje
Boris Ilić, osvajač prve svjetske sportske krune za Hrvatsku (II)
Znate li razliku između stavova i činjenica? Zdravorazumska logika kaže kako činjenice ne možete mijenjati, one su takve kakve jesu, dopadale se nekomu ili ne. Nasuprot tomu, stavovi bi trebali biti nešto što možete mijenjati, ovisno o aktualnom osobnom iskustvu, promjenama svjetonazora i sličnom.
Čitajte dalje
Riječka disko-groznica 60-ih
Otvarajući u prošloj kolumni prostor govoru o prvim kvarnerskim disko-klubovima 60-ih, u čitateljskim je reakcijama ostalo manje-više nezamijećeno kako u priči nigdje ni spomena o Rijeci. Zanimljivo. Šuti li se o Rijeci zato što ona o toj temi nema što reći? Zar se Rijeka tih godina nije prepuštala disko-ugođaju? Jesu li mladi Riječani bili osuđeni da u potrazi za diskom obvezno jure izvan svoga grada? Naravno da nisu.
Čitajte dalje
Opatijski Disco klub 57, prvi u Hrvatskoj
Sjećate li se prvog vala procvata disko-klubova na riječkom području 60-ih? Onog koji je upokojio izraz „ples sa ploča“, etabliran u Rijeci drugoj polovici 50-ih, te ustoličio ideologiju svjetlucave disko-kugle?
Čitajte dalje