Aktualni (euro)sat – Tko želi postati dadilja?
Prvi hrvatski izbori za Europski parlament protekli su u mirnoj obiteljskoj atmosferi. Na izbore su izašli uglavnom članovi bliže i daljnje rodbine kandidata pa onaj tko je tijekom života održavao dobre odnose sa familijom tome se i najviše isplatilo. No, kako god bilo, svi do jednog su složni – “ne zanimaju ih privilegije nego borba za bolji život hrvatskih građana.” U njihove iskrene namjere ne sumnjam, no – jesu li oni tome dorasli?
Čitajte dalje
Hrvatska u faznom pomaku
Zanimljivo je kako apsolutno svi autentični predstavnici krajnje hrvatske desnice, baš na svakim izborima dobiju najmanji postotak glasova…
Čitajte dalje
Raspored dežurstva
U pozadini svake nenormalne situacije nalazimo normalno ponašanje ljudi koje (tu i takvu) nenormalnu situaciju upravo i čini nenormalnom. Kad bi u tim nenormalnim prilikama ponašanje ljudi poprimilo suprotan oblik ponašanja – to jest, iz normalnog u nenormalno – svijet bi konačno postao normalan. Gdje je ključ ovog paradoksa?
Čitajte dalje
Humanistički ateizam – religija dobrog srca
Religija sa ljudskim likom prepoznaje samo dvije vrijednosti – dobro i loše; po tome promatra i sudi pojave u društvu. Podjela na ateiste i vjernike samo je statistička bilješka u popisu stanovništva, ali nikako i mjera duhovne vrijednosti koju Crkva pretjerano naglašava, poglavito u dane Božića i Uskrsa. Da bi stvari sjele na svoje mjesto, vjeru i ateizam treba svesti na jedan zajednički nazivnik, zvani humanizam, iliti – čovjekoljublje. To je već prava mjera duhovne kvalitete – začin koji blagdanskoj trpezi daje potpuno drugačiji miris.
Čitajte dalje
Sveti Otac Franjo (Asiški)
Možete li si zamisliti jedan sasvim mogući pastoralni duhovni scenarij po kojem Sveti Otac papa za vrijeme nekog svog budućeg posjeta Hrvatskoj odlazi do nove zgrade HBK, penje se na krov i počinje bacati crjepove na zemlju, u znak protesta protiv raskošne gradnje?
Čitajte dalje
Korelacije kratkoročnih rješenja i dugoročnih problema
Dvije pojave često znaju biti međusobno ovisne jedna o drugoj, zato je uvijek dobro prije svake odluke konzultirati statistiku. Toga se pravila poglavito treba držati u politici, društvenoj djelatnosti čija priroda posla izaziva sklonost različitim oblicima standardnih devijacija. No, o toj vrsti računa nekom drugom prilikom. Ovoga puta bavimo se samo korelacijom.
Čitajte dalje
Teorija i praksa demokratskog samoupravljanja
“Ako nešto ne možeš jednostavno objasniti, onda to ne poznaješ dovoljno” – rekao bi Albert Einstein. A meni je pak ova stvar toliko dobro poznata da je nisam mogao opisati jednostavnije, nego upravo ovako kako slijedi. Oni koji me žele demantirati morat će to objasniti još jednostavnije.
Čitajte dalje
Kontemplacija o Papinoj ostavci
Papina ostavka uzdrmala je Rimokatoličku crkvu, može li na isti način uzdrmati i kršćanstvo? Ovo je u biti jedino relevantno pitanje sa stanovišta mjesta i uloge Crkve u svijetu, i baš me čudi da ga još nitko nije postavio.
Čitajte dalje
Pomak u sadašnjost
Sintagma “čovjek ispred svoga vremena” jedna je od najčešće korištenih slagalica kojima se služimo kako bismo opisali neku osobu čija svijest nadilazi mentalne i duševne kapacitete većine koja, u pravilu, ponavlja uvijek iste obrasce ponašanja, vjerujući da će ono iz narednog puta donijeti drugačiji rezultat od prethodnog. Kasnije se otkrije da ta osoba nije bila ispred svoga vremena, nego su ostali živjeli u prošlosti.
Čitajte dalje
Koliko će Hrvatska još ostati na nogama?
Ovo je pitanje koje mi se nametnulo prošle srijede za vrijeme praćenja press konferencije udruge Hrabro dijete, održane povodom akcije prikupljanja pomoći za (sada već možemo tako reći) NAŠU malu Noru, dragu djevojčicu čiji nam se osmjeh ovih dana svima uvukao u srce, a mnogima izmamio i pokoju suzu.
Čitajte dalje
Nova Akropola – istina i put
Škola nije uvijek najsretnije mjesto kada je u pitanju odgoj i obrazovanje, zato postoje izvanškolski centri i ustanove koji često puta nadomjeste sve manjkavosti klasičnog obrazovnog sustava. Jedno od takvih mjesta otkrio sam tek nedavno; radi se o kulturnoj udruzi Nova Akropola.
Čitajte dalje
Urbi et Orbi
Plakati kazališta Gavella “koji uznemiruju vjernike” povučeni su sa ulica Zagreba. Ljude koji spavaju po zagrebačkim ulicama nitko ne pomiče s mjesta – na takve slike vjernici su, valjda, navikli.
Čitajte dalje
Život na rubu znanosti – “emisija” koju građani Rijeke žele ukinuti
“Kad sam imao pet godina, moja majka mi je govorila da je sreća ključ života. Kad sam išao u školu, pitali su me što želim biti kada odrastem. Odgovorio sam im da želim biti sretan. Rekli su mi da ne razumijem pitanje, a ja sam im rekao da ne razumiju život.” – John Lennon
Čitajte dalje
Hrana kao misao i osjećaj
Božićni i novogodišnji blagdani obiluju uvijek dobrim željama. Riječ je o danima u godini kada mnogim, nama dragim ljudima, šaljemo dobre misli. Osim toga, i dobro se jede. No kada je u pitanju hrana, ovo “dobro” ne završi uvijek baš tako dobro. Štoviše, niti misli poslije “dobrog” obroka najčešće nisu više tako dobre. Uostalom, ne kaže se uzalud: Kakva nam je hrana, takve su nam i misli.
Čitajte dalje
Nadbiskup Srakić pozvao Isusa na krivu adresu
Umjesto poziva da posjeti skupštinu biskupa Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj, i riješi duhovne nepravilnosti u kršćanskom odgoju Crkve u Hrvata, nadbiskup Srakić poziva Isusa u Hrvatski sabor, kako bi riješio prirodne nepravilnosti vezane uz pitanja zdravstvenog odgoja.
Čitajte dalje
Kakav prekrasan svijet!
21.12. 2012., poznat kao posljednji dan majanskog kalendara, očekivan je sa raznim previđanjima, koja su medijski popraćena uglavnom katastrofičnim naslovima i posvemašnjim izrugivanjem na račun mnogobrojnih proročanskih spekulacija, čak nerijetko izvedenih iz veoma površnih novinarskih interpretacija modernih znanstvenih teorija. Ali ono što je mnogima u toj sveopćoj senzacionalističkoj medijskoj gužvi promaklo primijetiti jeste činjenica da je ovaj datum definitivno na svjetlo dana iznjedrio novu “znanstveno-fantastičnu” paradigmu koja bi u skoroj budućnosti doista mogla u potpunosti promijeniti lice zemlje.
Čitajte dalje
Škola za sutra
Waldorfska pedagogija!? – “samo bi nam to još trebalo”, rekao bi velečasni don Ivan Miklenić, grozeći se čak i pomisli da bi kojim slučajem morao služiti misu zadušnicu za Rudolfa Steinera, a kamoli napisati neki afirmativni članak o waldorfskim školama. Ali postoje i sasvim suprotna gledišta. Tako će grešna radijska voditeljica Galina Popović otvoreno reći: “Da, baš to je ono pravo!” – i sa velikim zadovoljstvom, u svojoj emisiji na Radiju 101, ugostiti psihologinju Ladu Pekota Šenjug, voditeljicu neformalnog studija “Škola za sutra” u organizaciji Instituta za waldorfsku pedagogiju.
Čitajte dalje
Sunce na prozorčiću
Stjecajem životnih okolnosti bio sam prinuđen upisati fakultet u zrelim srednjim godinama. Diplomirao sam 2001., u 39 godini života. Za ovu temu važno je reći da sam bio dobar student, sasvim ravnopravan sa kolegama koji su došli s punim kapacitetom svježeg predznanja iz srednje škole – obrazovani prema suvremenim pedagoškim standardima i daleko naprednijem (i obimnijem) školskom programu od onoga iz mojih đačkih dana. Isto će vam, sasvim sigurno, potvrditi i mnogi drugi koji su prošli slično iskustvo, što je samo dokaz da u postojećim predmetima osnovnog i srednjeg obrazovanja ima veoma puno prostora za rasterećenje učenika.
Čitajte dalje