Dolje Windowsi, živio Linux
Svakoga dana na nekoliko sati ostavljam posao u kojem uživam, da bih obavio posao od kojega živim. Zaključujem kako je to nepravedno i zamišljam svijet u kojemu bih mogao neprestano raditi ono što volim. Vidim čistu zelenu prirodu. Sunčani je dan, temperatura zraka oko 22, sa sjeverozapada piri lagani maestral, more mirno do malo valovito, a cijena moga rada samo je unutarnja nagrada – osjećaj užitka koji se ne može platiti novcem. Kakav prekrasan san!
Čitajte dalje
Ljudi računala
Društvene znanosti već mi se dugo vremena čine poprilično šture u svojoj znanstvenoj priči o prirodi ljudi i njihovom društvu, zato mi je veoma drago kada mi se pruži prilika da možemo sagledati stvari iz jedne sasvim drugačije perspektive, odakle se ljudski sukobi na ljevici i desnici mogu promatrati gotovo laboratorijski. Ovoga puta stojimo ispred kompjutera i povezujemo konce putem informatike i računalstva. Nećemo puno komplicirati – krećemo iz Wikipedije, od osnova informatičko-računalne pismenosti.
Čitajte dalje
Nacionalni ku(ku)rikulum
Kada iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pošalju na javnu raspravu službeni dokument u čijem naslovu se nalazi riječ „kurikulum“, to je pouzdani znak da slijede nove promjene u hrvatskom školstvu čiji prijedlozi uvijek izazovu burne rasprave. Ovoga puta riječ je o novom modelu opisnog ocjenjivanja koji bi trebao stupiti na snagu od slijedeće školske godine. S pedagoške strane nemam primjedbi, dapače, čini mi se vrlo pozitivnim. Negativno je samo to da su problemi sa kojima se susreću naši učitelji sve manje pedagoški, a sve više policijski. I nije šala – to je OPISNA OCJENA.
Čitajte dalje
„Flower power“
Starim prosvijetljenim rokerima sigurno je ostao u sjećanju davni hipijevski slogan koji je 60-ih godina prošlog stoljeća prijetio slomom svjetskog poretka. Miris cvijeća širio se trulim Zapadom, opijajući mlade utopijskom idejom šarenih boja: da se može živjeti samo od ljubavi, uz psihološku podršku lake droge, seksa i rokenrola. Na kraju su ipak prevladali narodnjaci. Dubljom glazbenom analizom uzroka i posljedica ovog velikog prevrata, kao i novim perspektivama u vremenu i prostoru, bavimo se u ovotjednoj kolumni.
Čitajte dalje
Poraz veći od pobjede
Jednoga dana neki će klinci možda u nekoj školskoj čitanki pročitati priču: Bilo jednom u dalekom Perthu. Slavni Lleyton Hewit na zalasku svoje velike sportske karijere igrao je jedan od svojih posljednjih teniskih mečeva protiv mladog amerikanca Jacka Socka. Prvi je set, kod rezultata 5:4 za njegovog suparnika servira za svojih 40:0. Linijski sudac proglašava aut. Hewit se priprema za drugi servis, ali njegov PROTIVNIK mu javlja da provjeri poen, jer misli da je lopta bila dobra. U publici oduševljenje. Hewit gleda u čudu…ne propušta priliku i traži potvrdu kamere. Snimka pokazuje da je lopta na crti… Gledalište pada u trans. Sock je sretan kao malo dijete. Dečko, sa koje si planete?
Čitajte dalje
Dobre vibracije
Kako ući u novu godinu nego sa dobrim vibracijama, pogotovo ako ih crpimo iz obnovljivih izvora energije za koje nam nisu potrebna velika ulaganja. Treba samo, kao što su mene učili u školi, biti pravilno usmjeren. Ako nešto krene po lošem, znači da nas je netko krivo usmjerio.
Čitajte dalje
Teorijska kriza filozofije i praktična sumnja u dobro
Odvajanjem područja znanja od filozofije, u doba aleksandrijske škole (4.-3. stoljeće p.n.e.), povijesno nastaju znanstvene discipline. S vremenom ovaj proces odvajanja napreduje u tolikoj mjeri da se taj međusobni kontakt u potpunosti gubi, što dovodi do toga da suvremena znanost postaje prijetnja čovječanstvu. Razlog tome je gubitak moralnog aspekta, koji čini globalni stup filozofske misli, kako u predmetu tako i pristupu. Biti znanstvenik a ne biti u dovoljnoj mjeri filozof, loša je praksa, čije posljedice, pokazalo se to, nanose veliku štetu svijetu oko nas.
Čitajte dalje
Evolucija Crkve – u potresu i na propuhu
Uvod u ovu kolumnu vrlo je kratak. Aktualnost trenutka dozvoljava da budemo konkretni i koncizni: Zašto katolički vjernici vole papu Franju? Mišljenja o tome ovise o doživljaju vjere i pastirske uloge Svetog Oca u Rimokatoličkoj Crkvi, pa tako i moje. Prije nego i sam iznesem o tome svoje konačno vlastito gledište, odlazimo na kratko u godinu 1962. Jedanaesti je listopada, početak zasjedanja Drugog vatikanskog koncila, kada papa Ivan XXIII. – kome je siromašni puk, još za njegova života, nadjenuo ime „Dobri papa“ – izgovara možda najzvučniju rečenicu koja je ikada odjeknula u rimskoj bazilici sv. Petra: „Ja nisam važan.“
Čitajte dalje
Pomaci u vremenu
Vijest koja je ovih dana šokirala hrvatske poreznike glasi: „Ukinut PDV na doniranu hranu!“ Zakonodavci su, tako se priča, uvažili prijedlog građanske inicijative koja je uspjela dokazati da je godišnjih 400 tisuća tona bačene hrane smrtni grijeh (od čega ljudi u svijetu doista umiru). Pitanje je samo zašto se čekalo tako dugo, kada se zna da već i najmlađa vrtićka djeca recitiraju i crtaju o tome da se kruh ne smije bacati? No, kao i obično, trudimo se biti konstruktivnu. Analiziramo uzroke, potičemo razmišljanje, tražimo rješenja.
Čitajte dalje
Oprez u darivanju i prijavljivanju RTV prijamnika
Božićni blagdani polako se bliže. Ljudi dobre volje često u ove dane požele obradovati svoje siromašne sugrađane darivanjem vrijednih poklona koji će im olakšati ili uljepšati život. Takva humana gesta uvijek je dobrodošla, no budimo oprezni. U frekvencijsko-naplatnom području koje pokrivaju odašiljači programa Hrvatske Radio televizije nikako se ne preporuča božjoj sirotinji pokloniti RTV prijamnik, jer bi im takav poklon mogao samo još dodatno zagorčati bivanje i postojanje na ovome svijetu.
Čitajte dalje
Kulture i barbarizmi
„Svaka kultura je nastala u susretu s drugom kulturom, samo je barbarizam autentičan“ – rekao bi Goran Bregović. Ne znam je li ovo Bregina izvorna misao ili je posegnuo za nečijom tuđom, ali meni se toliko svidjela da sam u čas-posla izvukao iz nje jedno vrlo ozbiljno maturalno pitanje: Mogu li dvije različite kulture (jedna na dobro druge) nadvladati vlastite barbarizme?
Čitajte dalje
Dlake u jajetu
Od kada je svijeta i vijeka ljudi su se međusobno pomagali, neki manje neki više. Na ovim prostorima, uzduž cijele naše domovine, to je stvar opće duhovne kulture. Danas u tom pogledu želimo ići u korak sa EU – zaostajući sami za sobom. Kakve li ironije!
Čitajte dalje
Komparativni izvori znanja
Nedavna najava reforme školstva donosi, i ovoga puta, zanimljive novosti koje za sobom, kao i obično, povlače i razne kritike. Tako Profesor Vladimir Paar govori o pretjeranoj liberalizaciji u izboru predmeta, koju smatra veoma opasnom jer, po njegovom mišljenju, ozbiljno prijeti izbjegavanjem nekih „tvrdih“ znanja (informatika) i zanemarivanjem onih temeljnih (prirodoslovlje). Čitajući ovu primjedbu, uočavam tri ključna pojma: „izbor“, „izbjegavanje“ i „zanemarivanje“ koja su me odvela u neka šira razmišljanja o propuštenom – a to je afirmacija kulture učenja, metodom komparativne kritike izvornika. Još nijedna reforma se toga nije sjetila.
Čitajte dalje
Životna obzorja i smisleni konteksti
Huliganizam je moderni društveni fenomen zapadne civilizacije, znanstveno ukorijenjen u svojim vlastitim sociološko-psihološkim dogmama koje ga čine neiskorjenjivim – praktički samoodrživim. Nekome ovo može zvučati kao šala, ali, kako se ono kaže – u svakoj šali pola je istine. Pa, kad smo već tu, idemo vidjeti kako izgleda i ta druga polovica.
Čitajte dalje
Račun za majonezu
Predizborno vrijeme prava je prigoda za razne tužibabe. Ali ova moja nije politička, nego sasvim osobna, mada se pomalo tiče zaštite nekih osobnih prava svih nas. Prije svega prava na dostojanstvo, na svakome mjestu i u svakoj prilici – pa i onda kada kupujemo kruh i mlijeko. No krenimo polako u samu temu.
Čitajte dalje
Pet minuta samoće
„Izložbe, kina, koncerti, kazališta…to su mjesta na kojima izbjegavam društvo. Stvar je naprosto tehničke naravi. Za potpuni doživljaj umjetničkog djela treba mi pet minuta samoće. Zato, kada me spazite negdje na takvome mjestu, molim da se poštuje moja privatnost.“
Čitajte dalje
Pomrčina
Svakih četiri do pet godina građani demokratskih država imaju prilike promatrati golim okom jedan osobito čudesan astronomski događaj – pomrčinu. To je ono kad nečija zemlja uđe u nečiju sjenu i nastane mrak. Ove godine ta se pojava može dobro vidjeti iz Hrvatske, od 24. listopada do 06. studenog.
Čitajte dalje
Sloboda meni i narodu
Stjecanje neovisnosti podrazumijeva prekidanje svih vrsta veza koje sputavaju nečiju slobodu, što ujedno pretpostavlja i posjedovanje punog prava na samostalno vezivanje i odvezivanje po vlastitoj želji. Hrvatska je to pravo iskoristila 8. listopada 1991., odvezivanjem od Beograda, a potvrdila 1. srpnja 2013., vezivanjem za Brisel. No, priča ide ponovo iz početka. Jer to je naprosto priroda svake svjetovne VEZE. Politika ovo nikada neće razmrsiti. Zato rješenje ovog problema tražimo u filozofiji. Kako postati slobodan?
Čitajte dalje