Oznaka: priroda-drustva

Prije nekoliko godina dobio sam salmonelu, koja je trajala dobrih 6 do 7 tjedana. Na svu sreću bio je to neki blaži oblik, pa sam mogao odšetati na iznimno zanimljivu nastavnu radionicu jedne beogradske doktorice molekularne biologije. U pauzi predavanja pohvalio sam joj se svojom dijagnozom. “Znači spustio si razinu tjelesne energije na razinu salmonele? Baš krasno” – zavrtjela je glavom kao da sam napravio neku malu psinu zbog koje sada otplaćujem tjelesnu kaznu. “Ajde, podigni to i riješi se te napasti, ne budi dijete” – reče samouvjerenim tonom, ostavljajući me da mislim.

Čitajte dalje

Prva asocijacija na spomen gospodarske krize vezana je uglavnom uz financijske poteškoće. Primarni osjećaji koji u tom razdoblju visoko koreliraju sa drastičnim padom bi-di-pija su: briga, strah, neizvjesnost, strepnja, nespokoj… Ekonomsku analizu ove psihološke statistike ostavljam kolegi Cvjetkoviću, a mi ćemo se pozabaviti jednom drugom, koja je vezana uz jedan stari tradicijskih običaj – nasiljem nad ženama… U razvijenim patrijarhalnim kulturama ono je postalo folklorni element, izraženije njegovan od strane mnogih muževa upravo u vrijeme ekonomske krize…Jer, kad god je neka kriza, “Laki je malo nervozan”.

Čitajte dalje

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, profesor povijesti i zemljopisa Tomislav Karamarko održao je prigodan nastavni školski sat u kojem je iznio viziju nove hrvatske budućnosti kroz perspektivu pročišćavanja povijesnih udžbenika koji iskrivljuju činjenice i uljepšavaju sliku “zloglasne jugoslavenske diktature”, što je glavna prepreka razvoju modernog hrvatskog društva: “Kad HDZ dođe na vlast, najprije ćemo napraviti lustraciju. Onda ćemo tog zločinca Tita protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj, i najvažnije, moramo konačno srediti hrvatsko školstvo. A ne kao danas, da nam neki kvazipovjesničari pišu povijest onako kako njima odgovara” – poručuje glasno.

Čitajte dalje

lako je biti političar, ali teško je biti državnik: Onaj koji zna upravljati državom na način da mu se nitko ne miješa u posao. Nije riječ o politici čvrste ruke, nego o ruci koja politiku drži čvrsto u svojoj šaci. A to ne može svatko. Čovjek najprije mora biti smiren, opušten i staložen da bi mogao donositi mudre političke odluke. Ali za to treba imati dara.

Čitajte dalje

Svakoga dana kad poslušam dnevne vijesti zaključak je isti: “Ovaj svijet je totalno poludio!” Cijela Zemlja postaje polako jedna velika psihijatrijska bolnica. Od država Bliskog i Dalekog istoga, preko samostalnih i suverenih republičkih odjela bivše Jugoslavije pa do aktualne ukrajinske ludnice – sve vrvi pacijentima koji ŠIZE jedni na druge…Nema, dakle, sumnje da je riječ o globalnoj šizofreniji? Ali gdje su uzroci? Kako izgleda početak ove bolesti?

Čitajte dalje

Jedna stara anegdota s nekadašnjeg sata marksizma često mi zna poslužiti kao uvod u razne varijacije, uvijek aktualnih tema, o ispiranju mozgova. Bilo je to negdje krajem osamdesetih, u jednoj poznatoj splitskoj gimnaziji, koja se tih godina, kao i sve škole, borila s programom usmjerenog obrazovanja, gdje je sve, baš kao i danas, bilo usmjereno na istinu koja se ocjenjivala od jedan do pet. Na pitanje što misli o izvjesnim društveno-političkim relacijama dijalektičkog materijalizma?, prozvani maturant uzima kratki time-out kako bi se konzultirao s drugaricom nastavnicom: “Što ja mislim ili što misli Marx?”

Čitajte dalje

Čitajući svakoga dana razne komentare na internetskim društvenim mrežama, često se pitam u kojem segmentu odgoja je učinjena kardinalna pogreška. Više se ne radi o tome koliko je moralnih nakaza u eteru, nego kako i na koji način se množe, pri čemu je očito da je grižnja savjesti postala deficitarna ljudska osobina koja kronično nedostaje vremenu u kojem se nalazimo. Gdje je zapelo? Po svemu sudeći, zapelo je negdje u djetinjstvu.

Čitajte dalje

Na samom početku želim odmah razjasniti jednu stvar: U ovoj kolumni ne bavimo se ontološkim pristupom niti kozmologijskim umovanjem – zanima me prvenstveno smisao pojavnosti svake metafizičke koncepcije koja doprinosi smanjenju ljudske patnje, kao hipotetski primarnog cilja odgoja i obrazovanja s osviještenom vizijom, neovisno od toga da li je određeni koncept filozofski utemeljena teorija ili tipičan znanstveni antipod.

Čitajte dalje

Ljeto je vrijeme za lagane teme. Ovoga tjedna biram kulturu. Istina, nije mi lako. Kulturna scena i nije nešto bogata događajima; sezona je godišnjih odmora, ali u hrvatskom narodnom kazalištu, na širokom scenskom prostoru od Dunava do Prevlake, uvijek se nađe zanimljivih predstava. Evo, upravo ovih dana igra sjajna crna komedija u režiji Porezne uprave, sastavljena na poreznom obrascu JOPPD.

Čitajte dalje

“Kad roditelji dođu u školu, lijepo bi ih trebalo upozoriti: “Ovaj razgovor se snima”. Užasno je što rade nastavnicima kako bi iskamčili bolje ocjene djeci. I ako tako ne uspiju, onda nazivaju ravnatelje i žale se na rad nastavnika, optužuju, prijete svojim poznanstvima… Nekoć su se klinci bojali nastavnika, sad nastavnici strahuju od roditelja” – konstatira novinarka Barbara Matejčić na svom javnom facebook profilu, i pogađa u samu srž problema današnjeg školstva.

Čitajte dalje

Čovjek, to jedinstveno biće razuma u ovom sićušnom dijelu svemira, cijelog svog života okupiran je raznim ciljevima, težeći za uspjehom u svakom poslu kojemu je posvećen. Specifikacijsku strukturu faktora koji utječu na postizanje nekog željenog rezultata, temeljita znanstvena praksa naziva jednadžbom uspjeha. Neke od njih zaslužuju posebnu pažnju – one koje opisuju tragove uspjeha u odgoju i obrazovanju. Marija Montessori imala je svoju formulu. Slična je našoj, hrvatskoj formuli, samo je razlika u jednoj jedinoj riječi.

Čitajte dalje

Još jedan veliki nogometni turnir naši Vatreni zgotoviše prije predviđenog vremena. I ovoga puta vratili se kući prije nego Lesi. Zašto? Ovo pitanje samo je retoričko, jer ne postoji hrvatski navijač koji ne zna odgovor i nema svoje viđenje toga. Imati glasan i jasan stav po ovom pitanju, nije samo stvar navijačke strasti nego je stvar opće kulture. Obzirom na neprocjenjivu vrijednost svakog nogometnog uspjeha za našu zemlju, kao i nesagledive posljedice ovog poraza po cijelu prirodu i društvo, niti ja ne mogu prešutjeti vlastitu stručnu analizu neslavno završene brazilske turneje.

Čitajte dalje

Papa Franjo ovih je dana u razgovoru sa stranim novinarima iznio neke veoma zanimljive poglede o pitanju podjela naroda u svijetu, spomenuvši pri tome neke jasne i nejasne primjere. Skupinu jasnih čine zemlje bivše Jugoslavije, dok svi ostali spadaju u nejasne. Pošavši tragom ove poruke, nailazim na jedan nevjerojatan kulturni misterij.

Čitajte dalje

Kad imaš puno posla, ali dosta vremena i novca, najteže se odlučiti odakle početi. U takvim prilikama treba imati dar za dobru organizaciju rada. No, kad imaš previše posla, a malo vremena i novca, treba izabrati prioritete. U takvim prilikama treba posjedovati moć razlučivanja – raspoznati bitno od manje bitnog, važno od nevažnog. No, statistički je moguće pogriješiti. Slijedi primjer standardne pogreške – brazilski i hrvatski (tek toliko da budemo aktualni).

Čitajte dalje

Unutarstranački potresi u dvije najveće hrvatske parlamentarne stranke uvijek su zahvalna medijska tema. Kakve će to imati posljedice na sveukupni politički život? – prvo je pitanje koje se postavlja u takvim prilikama. Ali ovdje idemo korak dalje: Kakve li uopće dobrobiti od političkih stranaka – pa time i štete od njihovog političkog raspada?

Čitajte dalje

Demokracija kakvu poznajemo danas (ona u kojoj živimo) je vladavina sustava, a sustav je “softver” – ne čuje, ne vidi, ne razmišlja…nema emocija, nema osjećaja: “Dobar dan, dobili ste automatsku sekretaricu.”

Čitajte dalje