Tako se roditelji sve češće nalaze u situaciji da ne
poznaju dovoljno dobro nove uređaje, njihove mogućnosti te što virtualni svijet
donosi u stvarni život. Stoga se o odgoju u virtualnom svijetu teško može
govoriti.
Zato su potrebne aktivnosti društva koje će, kako odrasle,
tako i djecu i mlade, educirati, osvještavati i upozoravati na vrlo ozbiljne
probleme koje nam donose novi modaliteti komunikacije.
Predsjednica Vijeća mladih Hrvatsko-austrijskog društva
Rijeka Ivana Jengić ukazala je na taj problem organizirajući dvije tribine o
nasilju na internetu pod nazivom „Cyberbullying-nova vrsta nasilja“. Prva javna
tribina održana je 16.10.2014. u botelu Marina, na koju je odaziv publike bio
slab. Bilo bi lijepo vjerovati da je tomu razlog nepostojanje ovog problema u
Hrvatskoj, no statistike upozoravaju upravo na suprotno. Bliže istini mogla bi
biti činjenica da smo mahom nesvjesni ovog problema i ne pridajemo mu dovoljan
značaj. Istraživanje „Hrabrog telefona“ korištenju interneta i Facebooka navodi
da 78% djece iskazuje da u
njihovoj obitelji ne postoje pravila o korištenju Facebooka, što ukazuje na
nedovoljnu informiranost i neosviještenost roditelja o potencijalnim ozbiljnim
problemima povezanima uz nekontrolirano korištenje interneta kod djece i
mladih. Slab odaziv stoga ne iznenađuje, već nas upozorava da je potrebno uložiti više napora i
aktivnosti na upozorenja i osvještavanje javnosti. Koliko je ova problematika u
našem društvu mlada govori i činjenica da smo statističke podatke za Hrvatsku
uspjeli pronaći samo u tom jednom, gore navedenom istraživanju, u usporedbi s
brojnim istraživanjima i meta-analizama koje se već rade u ostatku Europe, a
osobito u SAD-u.
Navedeno istraživanje „Hrabrog telefona“ provedeno je na uzorku od 1489 djece i
mladih u dobi od 11 do 18 godina. Među dobivenim podacima saznajemo da svako
peto dijete (21%) izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive
poruke ili komentare putem Facebooka, 46% djece je to doživjelo barem jedan
put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. 16% djece barem je jednom
putem Facebooka primilo neželjene poruke seksualnih sadržaja (poruke, slike,
videa…), a 4% djece priznaje da je to činilo. 3% djece priznaje da je otvorilo
grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece, dok je 4%
bilo žrtva takvog ponašanja. U usporedbi s, nama bliskijim, uobičajenim
verbalnim i tjelesnim nasiljem, druga istraživanja „Hrabrog telefona“ govore o
27% djece koja svakodnevno ili gotovo svakodnevno doživljava neke oblike
nasilja u školi (verbalnog i tjelesnog). Iako je statistika vrlo slična, razlika
u javnoj osviještenosti i medijskoj pozornosti između „stare“ i „nove“ vrste
nasilja vrlo je velika.
Tribina ipak nije prošla nezamijećeno jer je u drugom
terminu, namijenjenom učenicima osnovnih i srednjih škola, dana 20.10.2014. u Gradskoj
vijećnici Grada Rijeke iskazan posebno velik interes. Publiku u punoj vijećnici
činili su većinom učenici srednjih škola: Prve riječke hrvatske gimnazije,
Gimnazije Andrije Mohorovičića, Ekonomske škole Mije Mirkovića te Prve sušačke
hrvatske gimnazije. Ispred Hrvatsko-austrijskog društva prisutne je pozdravila
Predsjednica Društva, gđa. Jagoda Špalj, a u program ih je uvela Predsjednica
Vijeća mladih, Ivana Jengić. U sklopu tribine prikazan je višestruko nagrađivan
njemački film Homevideo (2011), redatelja Killiana Riedhofa, koji kazuje
potresnu priču o tinejdžeru, žrtvi zlostavljanja preko interneta.
O problematici cyberbullyinga (zlostavljanja na internetu)
iz aspekta medicine i prava održana su i dva stručna predavanja: psihijatrice
doc. dr. sc. Vesne Šendula Jengić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
te docentice dr. sc. Ivane Kunda s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Kroz
predavanja i diskusiju nakon filma prisutni su mogli dobiti uvid u
problematiku, kao i vrlo korisne i praktične informacije i savjete o razmjerima
cyberbullyinga njegovoj opasnosti i štetnosti te o načinima moguće zaštite
prema zakonima u Hrvatskoj.
Zaključno se može kazati da su suvremene komunikacijske
tehnike približile i učinile dostupnim najrazličitije informacije, a također su
omogućile i novi vid komunikacije, ali ne bez mogućnih štetnih posljedica. Želja
organizatora bila je upozorenje na opasnosti s kojima se mogu susresti
korisnici Interneta, osobito društvenih mreža te poticanje odgovornog ponašanja
i empatije u međuljudskim odnosima, osobito kod mladih.
Iako se smatra da su mladi najugroženija skupina kad je
pitanje izloženosti nasilju na internetu, od tih opasnosti nije pošteđena niti jedna
dobna skupina.
Podijeli na društvenim mrežama