Tribina „Cyberbullying-nova vrsta nasilja“

Tako se roditelji sve češće nalaze u situaciji da ne
poznaju dovoljno dobro nove uređaje, njihove mogućnosti te što virtualni svijet
donosi u stvarni život. Stoga se o odgoju u virtualnom svijetu teško može
govoriti.

Zato su potrebne aktivnosti društva koje će, kako odrasle,
tako i djecu i mlade, educirati, osvještavati i upozoravati na vrlo ozbiljne
probleme koje nam donose novi modaliteti komunikacije.

Predsjednica Vijeća mladih Hrvatsko-austrijskog društva
Rijeka Ivana Jengić ukazala je na taj problem organizirajući dvije tribine o
nasilju na internetu pod nazivom „Cyberbullying-nova vrsta nasilja“. Prva javna
tribina održana je 16.10.2014. u botelu Marina, na koju je odaziv publike bio
slab. Bilo bi lijepo vjerovati da je tomu razlog nepostojanje ovog problema u
Hrvatskoj, no statistike upozoravaju upravo na suprotno. Bliže istini mogla bi
biti činjenica da smo mahom nesvjesni ovog problema i ne pridajemo mu dovoljan
značaj. Istraživanje „Hrabrog telefona“ korištenju interneta i Facebooka navodi
da 78% djece iskazuje da u
njihovoj obitelji ne postoje pravila o korištenju Facebooka, što ukazuje na
nedovoljnu informiranost i neosviještenost roditelja o potencijalnim ozbiljnim
problemima povezanima uz nekontrolirano korištenje interneta kod djece i
mladih. Slab odaziv stoga ne iznenađuje, već nas upozorava da je potrebno uložiti više napora i
aktivnosti na upozorenja i osvještavanje javnosti. Koliko je ova problematika u
našem društvu mlada govori i činjenica da smo statističke podatke za Hrvatsku
uspjeli pronaći samo u tom jednom, gore navedenom istraživanju, u usporedbi s
brojnim istraživanjima i meta-analizama koje se već rade u ostatku Europe, a
osobito u SAD-u.

Tribina „Cyberbullying-nova vrsta nasilja“Navedeno istraživanje „Hrabrog telefona“ provedeno je na uzorku od 1489 djece i
mladih u dobi od 11 do 18 godina. Među dobivenim podacima saznajemo da svako
peto dijete (21%) izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive
poruke ili komentare putem Facebooka, 46% djece je to doživjelo barem jedan
put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. 16% djece barem je jednom
putem Facebooka primilo neželjene poruke seksualnih sadržaja (poruke, slike,
videa…), a 4% djece priznaje da je to činilo. 3% djece priznaje da je otvorilo
grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece, dok je 4%
bilo žrtva takvog ponašanja. U usporedbi s, nama bliskijim, uobičajenim
verbalnim i tjelesnim nasiljem, druga istraživanja „Hrabrog telefona“ govore o
27% djece koja svakodnevno ili gotovo svakodnevno doživljava neke oblike
nasilja u školi (verbalnog i tjelesnog). Iako je statistika vrlo slična, razlika
u javnoj osviještenosti i medijskoj pozornosti između „stare“ i „nove“ vrste
nasilja vrlo je velika.

Tribina ipak nije prošla nezamijećeno jer je u drugom
terminu, namijenjenom učenicima osnovnih i srednjih škola, dana 20.10.2014. u Gradskoj
vijećnici Grada Rijeke iskazan posebno velik interes. Publiku u punoj vijećnici
činili su većinom učenici srednjih škola: Prve riječke hrvatske gimnazije,
Gimnazije Andrije Mohorovičića, Ekonomske škole Mije Mirkovića te Prve sušačke
hrvatske gimnazije. Ispred Hrvatsko-austrijskog društva prisutne je pozdravila
Predsjednica Društva, gđa. Jagoda Špalj, a u program ih je uvela Predsjednica
Vijeća mladih, Ivana Jengić. U sklopu tribine prikazan je višestruko nagrađivan
njemački film Homevideo (2011), redatelja Killiana Riedhofa, koji kazuje
potresnu priču o tinejdžeru, žrtvi zlostavljanja preko interneta.

Tribina „Cyberbullying-nova vrsta nasilja“O problematici cyberbullyinga (zlostavljanja na internetu)
iz aspekta medicine i prava održana su i dva stručna predavanja: psihijatrice
doc. dr. sc. Vesne Šendula Jengić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
te docentice dr. sc. Ivane Kunda s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Kroz
predavanja i diskusiju nakon filma prisutni su mogli dobiti uvid u
problematiku, kao i vrlo korisne i praktične informacije i savjete o razmjerima
cyberbullyinga njegovoj opasnosti i štetnosti te o načinima moguće zaštite
prema zakonima u Hrvatskoj.

Zaključno se može kazati da su suvremene komunikacijske
tehnike približile i učinile dostupnim najrazličitije informacije, a također su
omogućile i novi vid komunikacije, ali ne bez mogućnih štetnih posljedica. Želja
organizatora bila je upozorenje na opasnosti s kojima se mogu susresti
korisnici Interneta, osobito društvenih mreža te poticanje odgovornog ponašanja
i empatije u međuljudskim odnosima, osobito kod mladih.

Iako se smatra da su mladi najugroženija skupina kad je
pitanje izloženosti nasilju na internetu, od tih opasnosti nije pošteđena niti jedna
dobna skupina.