U 2012. realiziran investicijski ciklus vrijedan 250 milijuna kuna

Rekapitulirajući
godinu koja se polako približava kraju gradonačelnik Vojko Obersnel je
naglasio da ju je obilježila kriza koja je utjecala na naše živote na
privatnom, društvenom i gospodarskom planu. Međutim kada se sagleda
razina investicija koje su i u ovakvim otežanim uvjetima realizirane
 onda se ipak dobiva drugačija slika. Očekivali smo i nadali se da će
ova godina biti lakša bolja, no unatoč svim izazovima, uspjeli smo
zadržati investicijski ciklus kroz projekte financirane i realizirane iz
proračuna Grada ili kroz komunalna i trgovačka društva.

U ovoj
godini su samo investicije u velike projekte dosegle iznos od preko 200
milijuna kuna. Tako je u sustave vodoopskrbe i odvodnje na području
Rijeke i jednim dijelom okolnih općina i gradova utrošeno 55 milijuna
kuna. Energo je u razvoj plinske mreže investirao preko 14 milijuna
kuna, a kada se tome pridoda iznos koji će se utrošiti za plinsku
stanicu za stlačeni prirodni plin koja se gradi za potrebe novih
autobusa javnog prijevoza i koja će biti gotova do kraja siječnja 2013.,
onda se taj iznos penje na 20 milijuna kuna. Autotrolej je investirao u
nabavku 21 novog autobusa na stlačeni prirodni plin, odnosno 11
zglobnih i deset solo autobusa koji su se pokazali izuzetno uspješnim za
povezivanje dijelova grada s manjom frekvencijom putnika. Dio
postojećih autobusa također je moderniziran pa je u deset autobusa
ugrađena klima, a u drugih deset su ugrađena sjedala sa pojasevima za
vezivanje, čime je Autotrolej povećao broj autobusa koji mogu prevoziti
djecu u organiziranom prijevozu. Ukupna vrijednost svih ovih investicija
je 21 milijun kuna.

Rekapitulirajući
godinu koja se polako približava kraju gradonačelnik Vojko Obersnel je
naglasio da ju je obilježila kriza koja je utjecala na naše živote na
privatnom, društvenom i gospodarskom planuKD Kozala je investiralo u daljnja širenja
groblja, naročito na području Drenove, za što je ukupno utrošeno nešto
više od 6 milijuna kuna. Rijeka promet je u izgradnju garaže u
Barčićevoj, izgradnju parkirališta Podpinjol te za otkup dijela
zemljišta za izgradnju autobusnog kolodvora investirao oko 10 milijuna
kuna. Za izgradnju i uređenje gradskih prometnica iz proračuna je
investirano nešto više od 47 milijuna kuna. Kada se tome pridoda 6
milijuna kuna, koliko je Grad investirao u izgradnju OŠ Srdoči kao i
sredstva utrošena za pripremu projektiranje i početak gradnje stanova
POS-a te 4 milijuna kuna za izgradnju poduzetničke zone Bodulovo,
dolazimo do iznosa od ukupno 200 milijuna kuna, što je zavidna brojka
kada govorimo o investicijama za godinu u kojoj smo se suočili sa
problemima i krizom.  Tomu treba pridodati i sredstva za manje
investicije i redovno održavanje čime se iznos investicija penje na 250
milijuna kuna odnosno na gotovo četvrtinu proračuna, rekao je
gradonačelnik. Tim se investicijskim ciklusom povećava komunalni
standard građana i osigurava posao poduzetnicima.

Kada se tom iznosu
pridodaju sredstva velikih projekata državnog značaja financiranih
sredstvima Vlade RH, poput ugovora za izgradnju zagrebačke obale
vrijednog 70 milijuna Eura ili netom završenog  projekta ujednačavanja
napona na pruzi Rijeka – Moravice, odnosno Šapjane u iznosu 637 mil
kuna može se reći da su,  unatoč krizi znatna sredstva investirana na
području Rijeke.

Obersnel je kazao kako je  opredjeljenje za
takav investicijski ciklus dobro i da s njime treba nastaviti pa je u
tom smislu planiran proračun kao i investicijske aktivnosti za iduću
godinu, kojih će biti još više, s obzirom na planirane zahvate na
području vodoopskrbe, nastavka plinifikacije, daljnje izgradnje
Sveučilišta i produžetka Sveučilišne avenije te radove vezane uz
Poticanu stanogradnju, za koju će biti utrošeno više od 25 milijuna
kuna.

To je uostalom i uloga javnog sektora u ovakvim vremenima, da
investicijskim ciklusom pokuša ublažiti nedostatak investicija privatnog
sektora koji je najosjetljiviji za pojačana ulaganja u vremenima krize.
No, da se ipak može pokazalo je ulaganje Jadran galenskog laboratorija
koji se odlučio za investiciju vrijednu 40 milijuna eura u
objedinjavanje poslovanja na području Svilnog, kazao je Obersnel.

Obersnel
je prokomentirao i prozivke o nedostatnoj brizi Grada Rijeke za
beskućnike te iznio podatak o preko 700.000,00 kuna, koliko je kroz
različite pozicije iz proračuna utrošeno za osiguranje uvjeta života za
naše sugrađane koje možemo smatrati beskućnicima. Grad nije samo u tom
kontekstu pokazao socijalnu osjetljivost, nego je prije donošenja
zakonskih rješenja čvrsto definirao svoju politiku u rješavanju ovih
socijalnih problema. Podsjetio je da se zbrinjavanjem beskućnika bavi
nekoliko organizacija, između ostalog i Grad Rijeka koji upravlja
objektima tzv. nužnog smještaja, u kojem je u ovom trenutku smješteno
preko 400 ljudi koji su tamo našli svoj krov nad glavom. Samo u ovoj
godini tamo je smješteno 14 novih osoba, od koji je pet došlo iz
prihvatilišta Ruže sv. Franje. Zbrinjavanjem beskućnika bavi se i udruga
Terra s kojom Grad dugi niz godina surađuje između ostalog i na
problemu beskućnika. Postoji i dogovor s Centrom za socijalnu skrb i
Crvenim križem o tome kako postupiti s beskućnicima u slučaju
nepovoljnih meteoroloških uvjeta, a s njima su osigurani dostatni
kapaciteti za eventualne potrebe interventnog smještaja. Na tome se
nije stalo, jer je ove godine dodijeljeno nekoliko prostora bez naknade
za potrebe socijalne samoposluge i projekta banke hrane, a pokrenut je i
projekt otvaranja još jednog prihvatilišta u suradnji s udrugom Oaza
koje se upravo uređuje i koji će biti otvoren početkom iduće godine u
Grohovčevoj ulici. U tom se prostoru neće samo brinuti o smještaju nego
voditi psihosocijalni program reintegracije ljudi iz prihvatilišta. Samo
opremanje tog prostora veličine 200m2 iznosit će oko 200.000,00 kuna, a
radovi bi trebali biti gotovi u siječnju, kazao je gradonačelnik.

Obersnel
je naglasio da je imao potrebu to iznijeti s ciljem da se ne manipulira
s činjenicom oko politike Grada kada su u pitanju beskućnici. „To je
posao koji se odrađuje profesionalno i kojeg Grad ne želi niti može
raditi bez potpore za to nadležnih institucija, prije svega Centra za
socijalni rad i Crvenog križa. Svatko tko se želi baviti humanitarnim
radom dobro je došao, međutim humanitarni rad podrazumijeva jedan
kriterij no kada se radi o proračunskim sredstvima i profesionalnom
pristupu onda se to mora odvijati po pravilima struke i uz tretman
Centra za socijalnu skrb, što Grad već godinama odrađuje kroz čitav niz
aktivnosti“, rekao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je sugrađanima
zaželio da novogodišnje blagdane provedu u svečarskom raspoloženju i
pozvao svih da se pridruže zajedničkom dočeku Nove godine na Korzu, uz
program koji će zadovoljiti različite ukuse, a u kojem će nastupiti
riječki Mandrili, Denis&Denis i zagrebački Psihomodo pop.