U ponedjeljak 30. rujna u 11 sati u Dječjoj kući (Dječji odjel Stribor Gradske knjižnice Rijeka) započet će “Ovca u kutiji”, festival slikovnice. Osnovna ideja Festivala je popularizacija slikovnica za sve uzraste i generacije kao i promocija domaćih autora, ilustratora istih. Stoga se u programu Festivala nalaze promocije slikovnica namijenjene predškolarcima, ali i višim razredima osnovne škole, srednjoškolcima pa čak i odraslima.
Dugo vremena su slikovnice smatrane isključivo dječjom književnošću, s banalnim porukama nebitnima nakon odrastanja, ali danas su namijenjene svim populacijama, bogate narativne i ilustratorske produkcije te beskonačnih svjetova kreativnosti.
Festival slikovnice “Ovca u kutiji” proizašao je iz istoimene književno-likovne nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu, a dodjeljuje se još od 2005. godine. Ovogodišnji Festival organizira se se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske dok je organizator Festivala Knjiga u centru i Kreativna mreža. U ulozi suorganizatora pridružuje Gradska knjižnica Rijeka s Dječjom kućom.
Za prijavu potrebno je ispuniti prijavni obrazac koji je dostupan na poveznici.
Raspored programa
Ponedjeljak, 30. 09.
Djeca svijeta – Djeca Indije (3. – 7. r. OŠ),
vrijeme: 11,00 sati
Putopisna slikovnica u kojoj se kroz vizuru osmogodišnje djevojčice Aruši prikazuje svakodnevnica i život djece u Radžastanu. Priča govori o djevojčici Aruši, koja živi u Indiji i ne ide u školu, jer joj otac ne dozvoljava. Aruši je plesačica na užetu i plešući na Festivalu pustinje zarađuje novac kako bi prehranila obitelj. Slikovnica je popraćena fotografijama Branka Kladarina koje odlično dočaravaju atmosferu i upotpunjuju priču o drugačijoj kulturi i životu djece u Indiji.
O autorici
Ana Đokić piše prozu i drame, organizira festivale i izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezini tekstovi objavljeni su i/ili igrani u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Srbiji, Sloveniji i Makedoniji. Dobitnica je književnih priznanja Grigor Vitez, Mali Marulić, Mato Lovrak, Marin Držić, Ovca u kutiji. Vodi radionice kreativnog pisanja. Idejni je pokretač i umjetnički voditelj Međunarodnog festivala slikovnice OVCA U KUTIJI te međunarodnog likovnog projekta VOLI ME / NE VOLI ME.
O nogama, maslačcima i još ponečemu (1. i 2. r. OŠ)
vrijeme: 11,00
Čemu služe noge
Humoristična priča u rimi za najmlađe, u kojoj je glavni lik jedna gmizava zmijica, koja se čudi i pita čemu sve ljudima služe noge, osim za uspravno hodanje.
Miš, mačak i maslačak
U hladu pod maslačkom jedan je miš sanjao da je velik i snažan mačak s opasnim kandžama i izvrsnim vidom. S druge strane žutog maslačka, spavao je mačak i sanjao da je maleni, sivi miš, nevjerojatno brz i umiljat. I svi su bili na njegovoj strani jer malene i slabe uvijek netko brani. Njihovo sanjarenje prekinula je kiša i našli su se jedan pred drugim, oči u oči. Hoće li mačak naoštriti šape i omastiti brk ili će miš za čas zbrisati i sakriti se u rupu, pitala su se obojica. No ubrzo su se prisjetili svojih sanjarenja i zaključili da su najbolji onakvi kakvi jesu, sa svojim manama i vrlinama. I tako su obojica, umjesto da krenu u lov, potražili zajednički krov i nastavili se družiti u miru i slozi.
O autorici
Danijela Pavlek rođena je 1980. godine u Zagrebu gdje i danas živi i radi. Nakon višegodišnjeg marketinškog iskustva, 2018. godine ostavlja korporativni svijet iza sebe i posvećuje se pisanju književnih formi, te nastavlja s učenjem i usavršavanjem u tom smjeru, gostuje na književnim festivalima i sudjeluje na školskim radionicama osmišljavanja i čitanja priča i pjesama. 2020. godine njezina zbirka pjesama za djecu „Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo“ (ilustrirala Vanda Čizmek) osvaja književnu nagradu „Kitica“ Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade za najbolju zbirku poezije za djecu i mlade. Iste godine nakladnik Kreativna mreža u biblioteci „Slikovnica – Prozor u svijet“ objavljuje njezinu prvu slikovnicu naziva „Ja“ koju ilustrira Vane Kosturanov, i za koju su već dogovoreni prijevodi na slovenski i turski jezik. Njezine su obje knjige, slikovnica „Ja“ i zbirka poezije „Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo“ odabrane u uži izbor kao finalisti Nagrade Grigor Vitez za 2020. Također, Hrvatsko knjižničarsko društvo obje ih je uvrstilo i na “Listu dobrih knjiga” objavljenih u 2020., a zbirka poezije „Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo“ odabrana je i za predstavljanje na Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja 2021. godine. Član je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Utorak, 1. 10.
Mi (ni)smo sami, Alma Pongrašić (3. i 4. r. OŠ)
Vrijeme: 10,00
Slikovnica je nastala kao dio projekta senzibilizacije djece i roditelja na prava na dostojanstven život svih bića na planeti Zemlji. Priču o azilu, o onima bez doma i obitelji, zanimljivim ilustracijama je popratila Hana Vrca. Slikovnica je namijenjena najmlađima, stoga sadrži i velika tiskana slova.
Tofu i tuna (3. i 4. r OŠ)
Vrijeme: 11,00
O slikovnicama
Tofu i tuna i pčela
Tofu i Tuna i pčela prva je iz serije slikovnica o životu dvojice kućnih ljubimaca, napuštene pa sretno udomljene dlakave pseće braće, pomalo čangrizavog Tofua i nespretnog Tune.
Prateći zgode i nezgode iz njihova svakodnevna života (u kojem se većinu svoga budnog vremena pitaju “Smijem li ovo pojesti?” i “Tko će me maziti?”), mladi će čitatelji kroz zabavne, duhovite, ponekad pomalo tužne i poetične tekstove, naučiti ponešto o ljepoti pomaganja onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Tofu i tuna i tuna
Tofu i Tuna i tuna“ je treća slikovnica iz serijala o životu dvojice kućnih ljubimaca, napuštene pa sretno udomljene dlakave pseće braće: Tofua – pomalo čangrizavog, ali velikog srca i Tune – nespretnog i vječno nasmijanog. Ovog puta se njihova pustolovina odvija u akvariju gdje se Tofu i Tuna susreću s različitim morskim životinjama. Sve su im bile vrlo zanimljive, ali se Tuna za jednu (riba tuna) posebno zainteresirao, pogodite zašto. Uz slikovnicu „Tofu i Tuna i tuna“ mladi će čitatelji moći i naučiti ponešto o tome kakvih sve riba ima, to jest koliko se razlikuju po veličini, obliku, boji…
O autorici
Alma Pongraščić rođena je 30. 11. 1997. godine u Zagrebu u spisateljsko-ilustratorskoj obitelji. Završila je Hotelijersko – turističku školu u Zagrebu. Cijeli život je okružena knjigama i slikovnicama, no njezina prava strast su životinje. Još kao srednjoškolka dvije godine je volontirala na Veterinarskom fakultetu, a kasnije u skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu gdje je upoznala (i, naravno, udomila) svoju sadašnju ljubimicu Gili zbog koje je napisala svoju prvu slikovnicu „Mi (ni)smo sami“, kojom je, putem književnih susreta, članaka u tiskanim medijima i televizijskih emisija, započela raditi na vlastitom projektu senzibilizacije djece i roditelja na pravo na dostojanstven život svih bića na planeti Zemlji, kao i poticanja ljudi da udome napuštene i/ili zlostavljane životinje.Objavljene su joj i slikovnice „Tofu i Tuna i pčela“ (finalist nagrade Grigor Vitez), „Leti, leti…vrećica“, „Tofu i Tuna i pas s kljovama“, „Maza i maza“ te „Moj djed bježi od kuće“ (finalist nagrade Ovca u kutiji).
Uključena u projekt Ministarstva kulture „Ruksak pun knjiga“. Stalni je PR međunarodnog festivala slikovnice Ovca u kutiji, te nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu „Ovca u kutiji“. Jedna je od organizatorica i voditeljica književnog festivala „Pazi, knjiga!“
Zaposlena je u Kreativnoj mreži.U slobodno vrijeme pronalazi načine kako da pomogne životinjama, šeta prirodom i ne piše biografije.
Mrva (1. i 2. r. OŠ)
vrijeme: 10,00
Mrva je slikovnica pisana u stihu koja govori o gospodinu Mrvi, stvorenju koje živi u malom, prašnjavom, prljavom kutku dječje sobe te dane provodi družeći se s mravima i paukom. Igri i veselju dolazi kraj kada se u njihovom kutku pojave metla ili usisavač.
Čega se Mrva najviše boji te kako mu pomoći da ostane bezbrižan saznat ćete kroz stihove ove neobične priče.
Mala noćna mora (1. i 2. r. OŠ)
Vrijeme: 11,00
Dvojezična slikovnica (hrvatsko-njemačka) za prevladavanje razvojnih strahova, namijenjena je djeci i roditeljima. Na razumljiv, privlačan i nadasve vedar način slikovnica o noćnoj mori približava svijet snova djeci. Noćne more su, naime, sastavni dio dječjega razvoja u razdoblju kada se počinju javljati strahovi i razvijati mašta, a malenu djecu takvi snovi uznemiruju jer još ne razumiju dobro razliku između sna i jave. Uz topao roditeljski zagrljaj i ovakve zanimljive slikovnice, svakako će biti lakše i ljepše.
O autorici
Irena Zelena je pjesnikinja, ilustratorica, voditeljica književnih radionica, rođena je 1993. godine u Zagrebu. Završila je tekstilni i modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Bavi se pisanjem i ilustriranjem knjiga. Vanjska je suradnica Hrvatske Radio Televizije. Od 2013. godine vodi književne i likovne programe za djecu u sklopu Festivala knjige i književnosti PAZI, KNJIGA (Zagreb), Međunarodnog festivala slikovnice OVCA U KUTIJI (Pazin) i programa Ministarstva kulture RH RUKSAK (PUN) KULTURE. Vodi književne programe u Hrvatskoj (Zagreb, Ivanić-Grad, Karlovac, Osijek, Bjelovar) i inozemstvu ( Beč, Beograd, Kopenhagen). Objavljuje pjesme u dječjem književnom časopisu “Radost”.
Bavi se i ilustracijom te grafičkim dizajnom naslovnica.
Godine 2015. objavljuje svoju prvu dvojezičnu autorsku slikovnicu MALA NOĆNA MORA (prijevod na njemački Anke Ludewig) prema kojoj su nastale predstave “Morana i Čupko” te “Mala noćna mora”, 2017. autorsku slikovnicu MALENI MAKS I VILA LJUBICA. Obje priče dramatizirane su i emitirane na Hrvatskoj televiziji u okviru igranog serijala Obrazovnog programa PSSSST… PRIČA! 2019. Izdana je zbirka pjesama IMATI SVE a 2020. objavljuje slikovnicu LORD SE VRAĆA KUĆI te svoju drugu zbirku pjesama KAD SI SRETAN nakon kojih 2021. izdaje i treću zbirku pjesama IZMEĐU ODMORA te autorsku slikovnicu NEPOSLUŠNA MAŠTA.
Srijeda, 2. 10.
Baka Lina (3. – 7. r. OŠ)
Vrijeme: 10,30 – 12,00
Nježna i topla priča o baki Lini koja živi sa unukom Sanjom. Kao i svaka unučica, Sanja ima puno pitanja za baku, a bakini odgovori, često u metaforama, malu djevojčicu zabavljaju i uče o životu. Baka odgovara na pitanja o svome djetinjstvu i mladosti stvarajući most kroz mjesto i vrijeme do svoje voljene unučice.
O autorici
Sanja Pribić rođena je u Zagrebu. Diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1986. godine u klasi prof. Frane Para. Sudjelovala je na 102 skupne izložbe u zemlji i inozemstvu (Austrija, Azerbajdžan, Bugarska, Francuska, Njemačka, Italija, Makedonija, Portugal, Srbija, Slovačka, Slovenija, Turska), te priredila 27 samostalnih izložbi. Po zanimanju je samostalna umjetnica, članica hrvatskih strukovnih udruženja HDLU, ULUPUH, HZSU. Bavi se ilustriranjem i grafičkim dizajnom. Sudjeluje na likovnim simpozijima u zemlji i inozemstvu i vodi likovne radionice za djecu i odrasle. Fotografira. Piše i objavljuje priče za djecu. Dobitnica je Pohvale Grigor Vitez za autorsku slikovnicu Putovanje plave suze 2014. godine. Živi i radi u Zagrebu.
Filipova fotelja (3. i 4. r. OŠ)
Vrijeme: 11,00 – 11,45
Mama u svom srcu ima sobu i u njoj fotelju za svako svoje dijete. Fotelja ima pretince u kojima su dječji crteži i na svakom piše koji je mamin osjećaj uz određeni crtež i događaj.
Filipova je želja da bude barem malo više voljen nego njegovi brat i sestra. Kroz priču ga se polako navodi da sam shvati po čemu je poseban među jednakima, ali i da poželi da isti osjećaj bude blizak svakom njemu dragom biću jer ljubav se umnaža, i s dijeljenjem je ima sve više.
O autorici
Natalija Mitrić rođena je 1974. godine u Ogulinu. Živi i radi u Zagrebu. Za djecu je prvo počela pisati poeziju i prozu za dječje časopise (Smib, Radost, Zvrk) a 2021. joj je objavljena slikovnica Filipova fotelja. Svjetlo dana će uskoro ugledati još četiri njezine slikovnice u suradnji sa dva izdavača.
Voditeljica je Fabulusa, udruge za promicanje priče i autorica i organizatorica 2 književna festivala: Goranskog Cukraca (Goranski Cukrac), dijalektalnog književnog festivala za djecu te Kućice od knjiga, književnog festivala za djecu na književnom jeziku. Autorica je i Međuškolskog dijalektalnog kviza koji se događa u sklopu Goranskog Cukraca. Piše na književnom jeziku i na brodmoravičkom dijalektu Gorskog kotara.
Četvrtak, 3. 10.
San o šumi (5. i 6. r. OŠ)
Vrijeme: 10,30 – 12,00
Autorska slikovnica svojom snovitom pričom s toplim, razigranim ilustracijama, poziva na čitanje i maštanje uz promišljanje o stvarnosti šumskog svijeta. To je priča o ljepoti života koji se dešava tu oko nas, sad, svakodnevno, ali i o činjenici rata koji se dešava sad, istovremeno u nečijoj stvarnosti. Priča nije u potpunosti za malu djecu, ali napisana je na taj način da ju se može čitati kao da je to samo priča o izletu u šumu gdje djeca upoznaju njezine stanovnike, a da pri tome zadnju stranicu ne mora čitati, pa čak ni otvoriti. Tako je ova slikovnica i jedna bezbrižna priča o izletu u šumu i jedna teška priča o bijegu od ratnih stradanja.
O autorici
Branka Hollingsworth Nara je Ilustratorica koja već 20 godina ilustrira slikovnice i knjige za djecu. Do danas ima preko preko 50 ilustriranih naslova, od kojih mnoštvo lektirnih. Radi i ilustracije u časopisima, a osim ilustracija radi i stripove. Rezultat 20 godina tog rada je ukoričen u tri albuma stripa za djecu (DADO I ČMIČKO, Prle&Nara) i jedan strip album za mlade ANINA SNIVANJA, Tatjane Jambrišak.
Dugi niz godina je radila i plakate za predstave u dječjem kazalištu “Žar ptica”.
Povremeno objavljuje priče u dječjim časopisima, a nekoliko rukopisa su trenutno u pripremi da dobiju svoju slikovnicu.
Knjige smatra prostorom za izlaganje svojih radova, a povremeno sudjeluje i na izložbama u galerijama, muzejima ili knjižnicama.
Za svoj doprinos ilustraciji dobila je nekoliko pohvala nagrade Grigor Vitez SDNDH. Nagradu OVCA U KUTIJI dobila je za najbolju slikovnicu u 2020. godini za slikovnicu PARK U OBLACIMA Snježane Babić Višnjić.
Vrata u podrum, Zoran Pongrašić (srednjoškolci, odrasli)
Vrijeme: 18,00
Nakladnička kuća Knjiga u centru u svojoj biblioteci Vrata u podrum objavila je deset slikovnica za odrasle. Glavni urednik biblioteke je Zoran Pongrašić koji je ujedno glavni i odgovorni za svaku pojedinu slikovnicu. Svaka od slikovnica je cjelina za sebe i svaka ima svoju temu, svoje likove i radnju. Slikovnice gotovo ni po čemu nisu tipične, nemaju happy end, ali baš poput klasičnih slikovnica, sadržavaju snažnu poruku i uzrokuju a-ha momente koji nas prisiljavaju na promišljanje o nama samima i društvu u kojem živimo.
Petak, 4. 10.
Brod za avanture (6. – 7. r. OŠ)
vrijeme: 10,30 – 11,15
Brod za avanture, prva autoričina autorska slikovnica, je priča o mašti, koja nas može odvesti puno dalje nego što mislimo. Njome svaki predmet iz naše zbilje pretvaramo u magičan instrument koji nas lansira u novu dimenziju. Ondje imamo sve što nam je potrebno, sigurnost, avanturu i ponekog tronožnog prijatelja. Kad život počne nalikovati na dramu, kad se pogubimo u svijetu svih tih “važnih” uloga i surovih događaja, jedino čemu se možemo vratiti bit će ovo iskustvo, koje nalikuje na igru, ali je mnogo više od nje. Ovo je priča o običnom odrastanju jedne obične djevojčice u svemirskom brodu za pomalo neobična putovanja.
Ilustracije su rađene u potpunosti digitalno, na tabletu za crtanje. Namjera autorice je bila – sa što manje reći što više. Vođena time, ilustracije su pune bjelina, imaju reduciranu paletu boja, i poetskog su karaktera, usmjerene da prenesu određenu atmosferu, ali da istovremeno ostave prostora onome tko je čita i gleda, za neki svoj doživljaj.
O autorici
Maja Biondić rođena je 1991. u Rijeci. Diplomirala je ilustraciju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Prethodno je završila je Školu primijenjene umjetnosti u Rijeci i preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Izlagala je na grupnim izložbama u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Skoplju, Ljubljani i Trstu. Aktivno se bavi ilustracijom i grafičkim dizajnom. 2018. je dobila nagradu za rad tijekom akademske godine 2017./2018. Dobitnica nagrade Grigor Vitez za ilustracije u slikovnici „Pas iz kartonske kutije“.
Izložbe: Startanje, Tvrđa, Osijek (2021); Starter 4, galerija Knifer, Izložba nagrađenih studenata odsjeka za vizualne i medijske umjetnosti akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku (2020); Create the Change, Galerija Kazamat, HDLU Osijek (2019); Knjige naših ulica, Etnografski muzej, Zagreb (2019); Exhibition of the international workshop of art ceramics, Galerija Waldinger, Osijek (2019); Litera literature and illustrations festival, Museum of Contemporary Art, Skopje (2019); Izložba studenata diplomskog studija ilustracija, Galerija Kupola, Zagreb (2019); Plati i nosi, Galerija Bačva, HDLU, Zagreb (2018) Pičkin dim, Esseker Centar, Osijek (2018); Ljetni ArtMix, Hrvatska čitaonica Trsat, Rijeka (2016); Artefatto, European Young Art Event 10, Palazzo Gopcevich, Trst (2015); Hiša za dizajn management inovacije, Ljubljana (2014); Artichoke festival, Studentski centar, Zagreb (2014); Izložba radova polaznika likovne radionice Tatjane Kostanjević, Galerija Juraj Klović, Opatija (2008).
Pas iz kartonske kutije i srećica (7. r. OŠ)
vrijeme: 11,30 -12,15
Zanimljiva priča za najmlađe o predrasudama i nerazumijevanju, ali iznad svega o ljubavi u svim njenim oblicima. Gospođa Lela ima malu mirovinu i velikog udomljenog psa zvanog Kutija. Njezin pas treba puno više hrane no što mu ona može priuštiti svojom nevelikom mirovinom, pa zbog toga gospođa Lela skuplja plastične boce. Gospodin Mitak ne voli životinje, pun je predrasuda i smatra da velike rasne pse imaju samo bogati ljudi, dok plastične boce skupljaju siromašni. On također vjeruje kako svaki čovjek mora držati do sebe i svog ugleda, a kopanje po smeću nije dostojanstveno. Kada se dva potpuno drugačija ljudska bića susretnu, jedno od njih doživjet će potpunu promjenu.
Srećica
Srećica priča je o djevojčici predškolske dobi (ispričana iz njezine perspektive) koja živi s majkom alkoholičarkom, a svaki put kad nastupi „kriza“ bude odvedena kod bake i djeda, majčinih roditelja. Djevojčica, naravno, ne zna tko su alkoholičari ni što je alkoholizam, ona zna da je mama sretna svaki put kad popije napitak za sreću. Ali isto tako zna da „Kad je moja mama sretna ja sam tužna… Jer me mama od sreće nekad zaboravi u vrtiću… Jer mi mama od sreće nekad zaboravi oprati kosu i napraviti kečkice… Jer mama od sreće nekad zaboravi skuhati ručak …“ Ova će slikovnica biti realizirana upravo prema (sjajnoj) definiciji po kojoj je slikovnica „jedna priča – dva pripovjedača“ (Smiljana Narančić-Kovač); djevojčica nam opisuje svoj, u velikoj mjeri simpatičan svijet, a ilustratorica crta nimalo lijepu stvarnost.
O autoru
Zoran Pongrašić samostalni je umjetnik književnik i dramski pisac, rođen je 1961. godine. Do danas se okušao u skoro svim oblicima književnog stvaralaštva (pjesma, priča, roman, radio-dramski i kazališni tekst, filmski i strip scenarij) podjednako za djecu, tinejdžere i odrasle, a kao dječji pisac uvršten je u školsku lektiru, čitanke i udžbenike. Objavljeno mu je tridesetak knjiga proze. Uvršten je u više zbornika, leksikona i antologija. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada i priznanja. Član je Hrvatskog društva pisaca, član i jedan od utemeljitelja Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, jedan je od osnivača Umjetničke organizacija AUTORSKA KUĆA, te književne udruge KNJIGA U CENTRU. Preveden je na engleski, francuski, makedonski i portugalski jezik, te prilagođen na srpski. Bio je član radne skupine Nacionalne strategije poticanja čitanja.
Podijeli na društvenim mrežama