U Hrvatsku dolazi fiskalizacija

Proces fiskalizacije u Hrvatskoj
podrazumijeva cjelokupni proces uvođenja i funkcioniranja fiskalnih sustava. Od
uvođenja Zakona koji će definirati precizno tko i kako mora koristiti fiskalne
kase, do sustava kontrole korištenja istih. Dakle, ako Zakon bude definiran kao
do sad postojeći Zakoni u svijetu, svaka pravna osoba morati će kupiti fiskalnu
kasu, program, te svakodnevno slati podatke bežičnim putem u Poreznu upravu.

Prema odredbama Zakona o fiskalnim
sistemima svaka pravna osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet
dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja
ostvarenog prometa putem fiskalnih uređaja.

No, postoje i izuzeci, te fiskalnu kasu
u BiH ne moraju koristiti osiguravajuća društva, poljoprivredni proizvođači koji svoje proizvode prodaju kod kuće ili na
pijačnim tezgama i tradicionalni stari zanati, privredne komore, obrtničke
komore, advokatske komore, liječničke komore i druge komore, udruženja,
fondacije i niz asocijacija iz nevladinog sektora.

Zanimljivo je da je fiskalizacija
stigla iz Italije, iako je uglavnom implementirana u zemlje u tranziciji, očito
zbog problema u naplati poreza. Kod naših susjeda, BiH, uvođenje veće kontrole
putem fiskalnih kasa do sada je pomoglo najviše trgovcima kasa i programa, dok
se od cijelog projekta u ovo doba krize Država baš nije okoristila. U BiH je od
uvođenja od posla odustalo preko 7000 pravnih osoba, te je cijela vojska radno
sposobnog stanovništva završila na birou za zapošljavanje. Ovo između ostalog možemo
zahvaliti i cijeni uređaja i programa koja iznosi nemalih 500 EUR u osnovnoj
verziji te nikako nije  mali izdatak u
ovo krizno vrijeme. Na to treba dodati i mjesečni paušal za održavanje
programa, te stalnu telefonsku ili drugu liniju za komunikaciju sa Poreznom
upravom. Prema informacijama koje stižu iz nama susjedne BiH od 110 tisuća
obrtnika u Federaciji očekuje se da će 35 tisuća ove godine prestati sa radom.

Kakve su posljedice gašenja 35 tisuća
pravnih osoba u BiH ? Očekivano je da će ovim potezom mirovinski fondovi,
zdravstveni fondovi, te fond za zapošljavanje 
izgubiti oko 50 milijuna  EUR. Oko
25 milijuna EUR izgubiti će fondovi od doprinosa radnika kod poslodavaca, oko
15 milijuna EUR gubitka od poreza na dohodak, te se broj nezaposlenih povećava
za otprilike 50.000 ljudi.

Lako moguće da bi situacija bila
drugačija da je kojim slučajem trošak nabave kasa i programa na sebe preuzela
Država. Na ovaj način procjenjuje se kako će 
od fiskalizacije nastati akumulacija od oko 90 milijuna EUR, gdje po
osnovu PDV-a država očekuje 8 milijuna, telekom operateri skoro milijun, a
najveću dobit očekuju dileri fiskalnih kasa, preko 80 milijuna EURa.

Uvođenjem fiskalnih kasa došlo se i do
zanimljivog načina kompjuterskog kriminala, od onog osnovnog gdje su pojedinci
prevareni jer im plaćena oprema nikad nije isporučena, pa sve do onog gdje su
pojedincima instalirani programi koji uopće nisu imali telefonsku vezu sa
Poreznom upravom.

Fiskalizacija je dakle jednostavno
evidentiranje prometa dobara i usluga, kako bi Država imala uvid u promet i da
bi znala koliko si u stvari prodao. U dobro uređenom sustavu, kakav je trenutno
naš, nije previše jasno zašto bi fiskalnu kasu imao netko tko i tako sav promet
radi isključivo preko računa, bez gotovine u rukama, no pitanje pravnih osoba
koje rade direktno sa gotovinom vjerujem da bi bilo dobro kontrolirati. Iako
možda malo prekasno. Vidimo kako se polako gase kafići, kako se zatvaraju
poslovni prostori, kako je sve više praznih poslovnih prostora, pa se pitam da
li je ovo pravo vrijeme ili je vrijeme kontrole već dugo iza nas ? Tijekom
proteklih 20 godina isisan je bez ikakve kontrole novac iz Državnih poduzeća,
nisam baš uvjeren da bi fiskalne kase spriječile lopovluke koji su se dešavali
na visokom nivou.

A što se
desilo u BiH nakon prvih godinu dana ? Kaže jedan od kontrolora: „Do sada je
provedeno oko 6.000 kontrola. Otkrili smo slučajeve da vlasnici pojedinih
servisa u fiskalnim uređajima koji su već fiskalizirani naknadno ugrađuju
određene skrivene opcije koje omogućavaju da vlasnici sakriju promet da plate
manje poreza.“

Dakle, poruka je jasna, mali obrtnici
su uništeni, veliki i dalje varaju. A iz BiH nam poručuju: „Taj porez nije loš
kad bi se pomagalo siromašnim osobama i izlazilo u susret socijalnim
ustanovama. Ali kad je to korumpirana vlast, onda oni to ubiru sebi i troše
pare u nešto drugo.“