Vođenje počinje u 11 sati. Najavljivanje posjetitelja nije neophodno, dovoljno je doći u atrij Palače šećera, otkuda se s autoricom kreće u razgledavanje.

Kako pokazuje aktualna izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ u Muzeju grada Rijeke, Klimt je umjetničku biografiju povezao i s Rijekom. Godine 1885. izradio je slike kojima je ukrašen interijer netom izgrađenoga riječkog kazališnog zdanja. S njime su isto učinili brat mu Ernst i prijatelj Franz Matsch, potpisujući svatko po tri slike.

Prema Gustavovu rodnom listu, on je u tom trenutku mladić od 23 godine. Tu negdje su po godinama i ostala dvojica slikara. Trojka izlazi u javnost zajedno, kao Umjetnička družina, vjerujući da će se tako lakše izboriti za mjesto na umjetničkom tržištu, dakle ostvariti suradnju s naručiteljima slika. Zajednička priča nije potrajala, pa je Gustav krenuo samostalnim putem. Samostalnim ne samo kao ime na tržištu dekoracija kazališnih zgrada i koncertnih prostora, nego i kao umjetnička osobnost. Korjenitim stilskim zaokretom prometnuo se u rodonačelnika bečke secesije, što mu je otvorilo put u svjetski umjetnički panteon.

Nije poznato je li Klimt dolazio u Rijeku, npr. u delikatnom trenutku postavljanja slika na njihova mjesta u kazalištu. Unatoč tomu, on je riječki dečko. Slike je izradio za Rijeku, ona je stepenica u pripremnoj fazi njegova spektakularnog uzleta i danas na riječkim slikama tražimo signale koji taj uzlet najavljuju. Važne su to informacije za međunarodne istraživače bečke secesije, za Klimtove biografe, jednako tako i za radoznale Riječane.