To je ujedno četvrti najveći popravak plasmana u Europi, odmah iza Bjelorusije (+21) te Azerbajdžana i Kazahstana (+16).
Osim toga, hrvatska je liga među osam europskih prvoligaških
natjecanja koje su bilježile rast broja gledatelja u rasponu od 5 do 15
posto. Samo je pet europskih liga bilježilo rast iznad 15 posto. Od 2016. godine, čak 26 europskih liga posluje s profitom, u usporedbi sa samo devet liga pet godina ranije.
Prosječan prihod hrvatskih klubova porastao je između pet i deset posto u razdoblju između financijskih godina 2015. i 2016.
UEFA pritom ističe kako je financijski fair-play osigurao stabilniju i
održiviju poziciju europskih prvoligaša, a rast prihoda 700 klubova
obuhvaćenih istraživanjem iznosi 10 posto na godišnjoj bazi.
Ukupan dug klubova smanjen je kroz 2016. godinu na šestinu iznosa prije uvođenja financijskog fair-playa. Europski klupski nogomet sve je manje ovisan o donacijama i ostalim
jednokratnim prihodima, a rastu prihodi od prodaje ulaznica te
sponzorski i drugi komercijalni prihod.
Prihodi od televizijskih prava porasli su 64 posto, od transfera 105
posto, a od Uefinih nagrada i fondova solidarnosti čak 106 posto.
Hrvatski su klubovi, primjerice, zaradili 21 posto više novca od Uefe.
Izvor: Sportcom
Podijeli na društvenim mrežama