Umjetnički oproštaj Slavena Tolja ove nedjelje u novom riječkom kvartu kulture

Intervencije u javnom prostoru i umjetničke instalacije posvećene trojici velikih umjetnika, Josephu Beuysu, Edi Murtiću i Ivanu Kožariću, povodom 100. godišnjice njihova rođenja, predstavit će se u nedjelju, 13. lipnja, u okviru cjelodnevnog audio-vizualnog, multimedijalnog i interaktivnog događanja u dvorištu novog riječkog kvarta kulture, u kompleksu „Rikard Benčić“.

Inicijator i autor projekta pod nazivom A.F.A.Z.I.J.A.E.P.K. umjetnik je i aktivist Slaven Tolj, donedavni ravnatelj Muzeja moderne suvremene umjetnosti u Rijeci i umjetnički direktor Rijeke 2020, u suradnji s profesorima kiparstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Žarkom Violićem i Đorđem Jandrićem, i umjetnicima Edom Hrženjakom, Elom Štefanac, Sandrom Kordić, Zoranom Medvedom i Mirom Šarićem.

Kao simboličnu nit vodilju cijelog projekta, koji počinje nakon službenog zatvaranja Rijeke 2020 – EPK, Slaven Tolj odabrao je trojicu umjetnika, rođenih u proljeće iste godine, 1921., povezujući ih s likom i djelom Rikarda Benčića te idejom bunta, borbe protiv fašizma, te poratne obnove, industrijalizacije i, u novije vrijeme, tranzicije i društvenog preobražaja iz ex-industrijske u kulturno-umjetničku četvrt.

„Glavna ideja cijelog događanja jeste obilježavanje 100. godišnjice rođenja Beuysa Kožarića i Murtića, ali i EPK, moj odlazak iz Rijeke, kao i odlazak Vojka Obersnela s dužnosti gradonačelnika“, kaže Tolj, koji je kao i trojica ovih umjetnika svojim radom pokazao da umjetnost i kultura uz uključenost građana može aktivirati društvene promjene.

Slaven Tolj

Njegov umjetnički projekt započinje već u 8 sati postavljanjem pet kamenih stupova na nogostupima oko Art-kvarta Benčić. Kameni stupovi referenca su na rad „7000 Oak Trees“ Josepha Beuysa, jednog od najradikalnijih i najkontroverznijih umjetnika 20. stoljeća, koji je tom umjetničkom intervencijom u njemačkom gradu Kasselu pokrenuo inicijativu ozelenjivanja grada. Namjera je bila da svaki postavljeni kamen jednom zamijeni hrastovo stablo, a trebalo je pet godina da se to i dogodi. Inicijativa se kasnije proširila i na druge gradove, a Tolj će je u nedjelju dovesti i u Rijeku.

Na fasadi Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci bit će postavljena četiri platna s likom Rikarda Benčića, dok će na porti dvorišta u „Benčiću“ započeti izrada crteža, simbola i natpisa koji pokrivaju razdoblje od Drugog svjetskog rata preko Domovinskog rata 90-ih pa do suvremenosti. Ova umjetnička intervencija sastojat će se i od pisanog podsjetnika na hrvatske umjetnike koji su preminuli a bili su značajni i za Rijeku kao Europsku prijestolnicu kulture jer su svojim radovima i idejama sudjelovali u tom projektu. Među njima su Milena Benini, Daša Drndić, Bekim Sejranović, Refik Saliji Fiko, Marijan Crtalić, Ivan Kožarić, Marčelo Brajnović, Neda Šimić – Božinović, Mani Gotovac, Mira Furlan, Igor Večerina, Ulay, Mare Marijana Miloš, Predrag Lucić…

Intervenciju će upotpuniti i natpisi nastali tijekom vježbanja i ponovnog učenja pisanja, odnosno terapeutskog procesa što ga je Slaven Tolj prolazio oporavljajući se od posljedica moždanog udara. Na porti dvorišta postavit će se i zvučna instalacija „Bella Ciao“, riječkog glazbenika Zorana Medveda, a kraj potoka izvodit će se audio rad „Simfonija potoku“ autorice Ele Štefanac.

Jedna od skulptura gradi se od kamenja s gradilišta kvarta “Benčić”

Na zelenoj površini u blizini Dječje kuće moći će se pogledati i rad na skulpturi „Hrpa I. K.“, autora Đorđe Jandrića, koja se kao posveta Ivanu Kožariću gradi od kamenja s gradilišta kvarta “Benčić”. Uz skulpturu će se kao posveta Beuyesu zasaditi stablo hrasta.

U dvorištu, također kod Dječje kuće, bit će postavljena i staklena spomen-ploča Rikardu Benčiću, pisana latinično i na Breillovom pismu, mladog autora Ede Hrženjaka. Rad je realiziran u suradnji s umjetnicima Jelenom Cetinja Vukelić i Rinom Bankom.

U sklopu ovog bogatog umjetničkog programa za građane će u nedjelju biti organiziran i osebujni „piknik“ u dvorištu „Benčića“, te prigodni večernji program od 20 sati do 23 sata u duhu neformalnog okupljanja gostiju, publike i sudionika manifestacije.

U 21 sat kreću videoprojekcije na dva velika platna u parku pokraj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Prikazat će se video rad „A.F.A.Z.I.J.A.E.P.K.“ Slavena Tolja, a u 22 sata video rad „Intenzivna njega“ autorice Sandre Kordić .

U 22 sata Žarko Violić će izvesti pjevno-zvučnu „Molitvu za 2 moždana, 2 moždana i leukemiju, PTSP i sve potrebite“.

Slavenov umjetnički projekt povezat će tako cijeli kompleks „Benčić“, s naglaskom na njegovo dvorište, javnu površinu čija je preobrazba u novi, zeleni park s otvorenim potokom upravo u tijeku. Samim planom uređenja predviđena je i mogućnost postave umjetničkih instalacija, a, zanimljivo, i mozaika Ede Murtića u paviljon uz buduću Gradsku knjižnicu Rijeka.

Veliki umjetnički trojac

Joseph Beuys (1921. – 1986.) njemački je avangardni umjetnik, teoretičar umjetnosti, kipar i slikar. Smatra se jednim od najutjecajnijih i najkontroverznijih umjetnika 20. stoljeća, posebno kada je riječ o socijalnim skulpturama kojima je otvorio put društveno angažiranoj umjetnosti koja se bazira na vjeri u potencijal umjetnosti za transformaciju društva.

Akademik Edo Murtić (Velika Pisanica, 1921. – Zagreb, 2005.) umjetnik je koji je svojim slikarskim opusom i snažnom umjetničkom osobnosti obilježio kulturni život Hrvatske i regije u drugoj polovici 20. stoljeća. Smatra se da je svojim jedinstvenim i prepoznatljivim slikarskim stilom ostvario je jedan od najutjecajnijih opusa visokog modernizma u jugoistočnoj Europi. Murtićevo stvaralaštvo uključuje izvedbu kazališnih scenografija, murala, mozaika, skulptura i keramike. Dobitnik je mnogih velikih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Živio je i radio u Zagrebu i Vrsaru.

Akademik Ivan Kožarić (1921. – 2020.) jedan je od najistaknutijih hrvatskih umjetnika povodom čije 100. obljetnice rođenja je u MMSU-u Rijeka postavljena izložba „Odletjeti u eter ili ostati na Zemlji“. Izložba predstavlja medijski raznolike radove Ivana Kožarića, odnosno crteže, skulpture, slike i tkanine nastale u razdoblju od 1950-ih do 2010-ih godina. Njegova skulptura „Hodač“ od 2010. godine krasi i  riječko Korzo.