Proračun Grada je za 11,8% ili 139,1 milijuna kuna veći u odnosu na planirani proračun za 2019. godinu. Rashodi su planirali u nešto manjem iznosu, odnosno iznose 1,28 milijardi kuna. Naime, razliku u manjoj mjeri čine manjak i višak sredstava proračunskih korisnika, a u najvećoj mjeri, odnosno u iznosu od 35,3 milijuna kuna, radi se o sredstvima namijenjenima pokriću manjka proračuna iz prethodnih godina.
Proračun za 2020. godinu planiran je u većim iznosima nego u 2021. i 2022. godini, u prvom redu zbog činjenice da se u 2020. godini planiraju najveći troškovi vezani uz provedbu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, manje uz financiranje programa, a više se odnosi na izdvajanja za izgradnju objekata u sklopu kompleksa Benčić te uređenje broda Galeb, radova koji će u najvećoj mjeri biti završeni u narednoj godini, a nešto manje u 2021. godini.
Kako je pojasnio gradonačelnik Vojko Obersnel, upravo zbog značajnih kapitalnih ulaganja, ali i činjenice da će po prvi puta plaće za zaposlene u osnovnim školama u iznosu od 147 milijuna kuna, koje se i dalje osiguravaju u državnom proračunu, isplaćivati direktno iz gradske riznice, prihodi od pomoći iz inozemstva i državnog proračuna u iznosu od 384,8 milijuna kuna po prvi puta predstavljaju najveće prihode proračuna. Osim plaća za zaposlene, značajni se iznosi odnose na sredstva EU fondova za projekte uređenja kompleksa Benčić i broda Galeb, ali i projekte energetske obnove vrtića, škola i Muzeja grada, start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju „Energana“, Interpretacijski centar prirodne baštine, Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator „Proizvodni park Torpedo“, Poslovnu zonu Bodulovo, izgradnju sortirnice na lokaciji Mihačeva draga i drugo. Također, planira se prihod od 11 milijuna kuna od nagrade Melina Mercouri, koju je Rijeka osvojila prema preporuci stručnog panela Europske komisije koji procjenjuje ozbiljnost i uspješnost provedbe projekta te će navedena sredstva biti iskorištena u svrhu realizacije EPK programa.
Što se tiče pokrića manjka, u 2020. godini se očekuje i potpisivanje novog Sporazuma o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina za rješavanje preostalog duga Grada prema državi s osnove prihoda od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu od 25 milijuna kuna. Također, planiraju se i manje zaduženja – 11 milijuna kuna za nabavku tri vatrogasna vozila za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Rijeke te 6 milijuna kuna za financiranje vlastitog učešća u EU projektu startup inkubatora Energana.
Za kapitalne rashode planira se 320,7 milijuna kuna, subvencijama – poput subvencija Autrotroleju za javni gradski prijevoz ili društvu Rijeka 2020 za provedbu EPK projekta – namijenjeno je 80 milijuna kuna, dok je za naknade građanima i kućanstvima i to prvenstveno putem socijalnog programa, osigurano 28,8 milijuna kuna.
Glasovanje o proračunu bez većine oporbenih vijećnika
Proračun Grada Rijeke za 2020. godinu usvojen je s 21 glasom za (klub vijećnika SDP-Laburisti-SDSS, klub vijećnika PGS-a, klub vijećnika HNS-a, klub vijećnika HSU-IDS i klub vijećnika Liste za Rijeku), i jednim suzdržanim glasom (nezavisni vijećnik Marinko Koljanin). Vijećnici kluba Akcije mladih i Živog zida, kluba HDZ-a i MOST-a te Hrvoje Burić (Nezavisna lista Bura) napustili su sjednicu prije samog glasovanja, budući da se nisu složili s odlukom predsjednika Gradskog vijeća Andreja Poropata o oduzimanju riječi vijećniku Hrvoju Buriću zbog omalovažavanja gradonačelnika. Naime, vijećnici su tražili povlačenje stegovne mjere izrečene zbog nazivanja gradonačelnika „Jugoslavenom“, ne smatrajući to uvredom te naglašavajući činjenicu da je gradonačelnik sam kazao kako nije uvrijeđen. Predsjednik Gradskog vijeća Poropat istaknuo je kako neće povući stegovnu mjeru, koja je uslijedila nakon opetovanog vrijeđanja. Napomenuo je kako nije bitno je li se gradonačelnik uvrijedio izrečenim ili nije, već to što je vijećnik Burić govorio s namjerom da uvrijedi.
Pojašnjavajući razloge nepodržavanja proračuna, Kristjan Staničić je u ime kluba HDZ-a istaknuo kako proračun nije razvojan te da iako sadrži projekte, nema niti jedne nove investicije, poput izgradnje novog vrtića ili autobusnog kolodvora.
„Proračun je samo nastavak postojeće politike upravljanja i raspolaganja javnim novcem, a način na koji je predložen ne potiče gospodarski rast i zapošljavanje i pogoduje odljevu stanovništva, posebice mladih. Provođenjem ovakve politike neće se povećati fiskalni kapacitet grada, koji bi mogao financirati sve potrebe bez zaduživanja“, kazao je vijećnik Staničić.
U ime kluba Akcija mladih i Živi zid vijećnik Vedran Vivoda naglasio je kako je ovaj proračun dokaz državne statistike prema kojoj je Rijeka grad koji je u zadnjih deset godina izgubio najviše stanovnika, koji svakodnevno demografski i gospodarski propada te je jedan od najskupljih gradova u zemlji.
Dok je vijećnik Hrvoje Burić (Bura) naglašavao kako proračun, u kojem nema sredstava za nove vrtiće ili sanaciju Dvorane mladosti, čiji krov prokišnjava, pokazuje kako se ne vodi briga o djeci i sportašima, nezavisni vijećnik Marinko Koljanin naglasio je kako ne može podržati proračun, budući da u njemu nema osiguranih sredstava za kupnju zgrade Teatra Fenice. Naime, zgrada bi uskoro putem licitacije trebala biti prodana za 1,5 milijuna eura, što je znatno manje od zadnje procjene vrijednosti.
„Danas se potvrdilo ono što sam na sjednici Gradskog vijeća u svibnju 2018. godine rekao o Teatru Fenice – da je moguće za dva, tri milijuna eura kupiti Teatro Fenice. Grad se nije uopće potrudio, kako sam, a kamo li u suradnji sa županijom, da kupi zgradu i obnovi sredstvima EU fonodva. Mislim da je najveći problem projekta Europska prijestolnica kulture što u njega nije uvršten Teatro Fenice, koji je po mom mišljenju puno vrjedniji objekt industrijske baštine i značajniji dio riječkog identiteta nego toliko spominjani brod Galeb“, kazao je vijećnik Koljanin. Dodao je kako je amandmanom htio predložiti da se u proračun uvrsti i gradnja igrališta na Kampusu, no odustao je, svjestan da bi u ovako prenapregnutom proračunu bilo teško pronaći sredstva za tu svrhu.
Novi EU projekt i povećanje cenzusa za socijalnu pomoć
Vijećnica Tamara Martinčić (klub SDP-Labuirsti-SDSS) je naglasila kako se ne može složiti da proračun nije razvojan, odnosno da projekti u kulturi ne donose razvoj. Navela je niz projekata koji podižu kvalitetu života Riječana, od kontinuiranog ulaganja u poduzetničke inkubatore, preko stipendija do brojnih mjera socijalne politike. Priključivši se raspravi, gradonačelnik Obersnel je naglasio kako je iluzorno očekivati da u situaciji kada Vlada zdušno trudi da kroz porezne reforme smanji prihode gradova i općina, a uz 400 milijuna kuna vrijedne projekte koji se trenutno provode, osigura dodatna sredstva za nove projekte.
Govoreći o demografskoj slici, gradonačelnik je naglasio kako je od 2011. godine iz Rijeke odselilo 24 tisuće ljudi, ali se doselilo njih oko 18 tisuća, što znači da je Rijeka izgubila 6 tisuća stanovnika. Podaci za 2018. godinu pokazuju kako je 50% odseljenih otišlo u gradove i općine Riječkog prstena te da se u inozemstvo nije odselio niti veći niti manji broj stanovnika nego iz ostalih hrvatskih sredina. Kazao je kako će prije kraja mandata završiti izgradnja autobusnog kolodvora, naglasivši kako ne mora sve biti iskazano u proračunu, budući da investitor može biti privatnik ili komunalno društvo. U odnosu na predloženi proračun, gradonačelnik je predložio dva amandmana, koji su postali sastavni dio proračuna. U prvom redi, radi se o uvrštavanju novog EU projekta „Novi put – razvoj inovativnog programa socijalnog uključivanja beskućnika“ vrijednog 1,48 milijuna kuna. Drugi amandman odnosi se na preraspodjelu unutar planiranih sredstava za komunalne prioritete po mjesnim odborima, koja sada odražava konačne odluke vijeća mjesnih odbora o komunalnim radovima vrijednim 11,8 milijuna kuna koje će se provesti na područjima njihovih mjesnih odbora.
Prihvatio je amandmane Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb da se povećaju prihodovni cenzusi, temeljem kojih građani slabijeg imovinskog stanja mogu dobiti pomoć za podmirenje troškova stanovanja i javnog gradskog prijevoza, kao što se povećava i uvjet mirovinskog prihoda za dobivanje novčane pomoći za umirovljenike. Ovim odlukama želi se izbjeći mogućnost da zbog povećanja plaća i mirovina, a time i vjerojatnog prelaženja cenzusa, dio Riječana koji prima pomoći izgubi na njih pravo. Za provedbu ova dva amandmana u proračunu će se osigurati 500 tisuća kuna.
Podijeli na društvenim mrežama