Izmjene i dopune izrađene su zbog promjena na turističkom tržištu i
izmijenjenih gospodarskih prilika, zbog kojih se moralo djelimično
odstupati od smjernica Glavnog plana izrađenog 2006. godine. Dekan FMTU
Jože Perić kazao je da je, po tadašnjim očekivanjima Hrvatska već
trebala ući u EU te da se očekivao rast standarda u zemlji.
Pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković ocijenio je da su
najveći izazovi turizma na Kvarneru produljenje turističke sezone te
učinkovito korištenje prostora. U cilju jačanja destinacijskog
menadžmenta ministarstvo će zakonski jasnije definirati ulogu
turističkih zajednica, prvenstveno onih na županijskoj razini te jačati
ulaganja u edukaciju u turizmu na svim razinama te brending, kazao je
Ižaković.
Obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić
ustvrdio je da je ova regija, unatoč prednostima, ostala turistički
neprepoznatljiva. Potrebno je graditi destinacijsku politiku kroz
prepoznatljivost triju cjelina: primorja, otoka i gorja, naveo je Vujić.
Profesor FMTU Dragan Magaš je, izlažući osnovne elemente Glavnog
plana, naveo da je utvrđen skromniji turistički rast od planiranog te
da bi trebalo povećati udjel hotela sa sadašnjih 30 posto u ukupnim
smještajnim kapacitetima. Ocijenio je da je sezonalnost bolna točka
kvarnerskog turizma te da bi trebalo poticati domaći turizam.
Glavnim planom je utvrđeno da bi Kvarner trebao biti destinacija
zdravlja, tradicionalnih vrijednosti, prirodnih i kulturnih resursa.
Ključni ciljevi razvoja primorsko-goranskog turizma prema
Glavnom planu su vraćanje prepoznatljivosti Kvarneru kroz
repozicioniranje, inoviranje turističkog proizvoda, jačanje poslovnog
okruženja te povećanje tržišnih vrijednosti, kazao je Magaš.
Istraživanjem turističke ponude Kvarnera, koje je također proveo
FMTU, a rezultate na sjednici iznio profesor FMTU Branko Blažević,
utvrđeno je da 48 posto turista dolazi zbog odmora i relaksacije, da ih
43 posto dolazi prvi put na Kvarner, čak tri četvrtine gostiju dolazi
osobnim automobilom. Gosti najbolje ocjene daju prirodnim resursima, a
najnižu ponuđenim sadržajima poput kongresnih, zdravstvenih kao i
parkiralištima.
Prije početka sjednice incident je izazvao ekološki aktivist
Mićo Antolović iz Riječkog ekološkog pokreta izražavajući nezadovoljstvo
što njemu i predstavnicima ovčara s Krka nije omogućeno da se obrate
vijećnicima na jednoj od prethodnih sjednica. Ocijenio je da je takvo
ponašanje “fašističko” i vrijeđao vijećnike. Nakon toga je optužio
ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno uređenje Mladena Črnjara za
devastaciju prirodnih i kulturnih dobara pri nekim od prostornih zahvata
te ga pokušao fizički napasti.
Došlo je do naguravanja pa je Antolović izveden iz dvorane. Pozvana je policija koja je prikupila izjave od vijećnika.
Podijeli na društvenim mrežama