Nakon nekog vremena poslovanja bilo je jasno da
su gosti uglavnom nezaposleni alkoholičari i da se od takve ekipe neće moći
dugo preživjeti. Na sreću Tozo je poznavao propalog ekonomistu koji mu je
napravio marketing plan (za tri pive i dva jegera). Ideja ovog marketing plana
bila je jasna: „Pij sad – plati kasnije“. I Tozo se oduševio. Pretvorio je
aktivu u kratkoročni dug. Ovaj način kreditnog odobravanja vrlo brzo je u kafić
privukao masu gostiju. Nije prošlo dugo i Tozin kafić ostvarivao je najveći
promet u gradu. Dobavljači su bili sretni, pa tko uopće naručuje robu u tolikim
količinama u ovo krizno vrijeme i nakon druge narudžbe odobrili su Tozi duži
rok plaćanja.
No, nije Tozo ovca. Crna. Iz reklame. Tozo je
promućuran. I brzo se dosjetio. Pa kad gostima već odobravam kredit idem im
lagano povećavati ratu. A najbolje da poveća cijenu onih artikala koji najbolje
idu. I kako je Tozo dobro pretpostavio, nitko se od gostiju nije bunio. Pa i
tako su pili na kredit, cijena nije problem (pa nije beg cicija). I očekivano
dolazi do enormnog povećanja fiktivnih bruto kontribucijskih prihoda.
U blizini je banka. Obzirom da u današnje vrijeme
poslovanja svi traže mlade i na žalost neiskusne djelatnike, isto se desilo i u
banci. Odjel HR (human resource) – po naški ljudskih potencijala, izabrao je
između kandidata za voditelja banke mlađeg i dinamičnog djelatnika, jer ovaj
stariji kandidat nema tu energiju koji pokazuje mladi. Dobro, ovaj stariji je
iskusniji, više zna, oprezniji je u zaključivanjima, no ne može on uloviti
planove koje može ovaj klin…, pardon, mlađi kandidat. Osim toga ovaj mlađi je i
jeftiniji. I mlađi kandidat je primljen. A naravno da je mlađi bankar odmah
prepoznao potencijal Tozinog businessa. A kako to ludo ide gore. A kako se to
širi. A koja je to nevjerojatna ekspanzija u jedinici vremena. A koju će tu tek
proviziju uzeti. Sada i u svim budućim godinama kad se biznis bude razvijao još
bolje. A bruto iznosi zadužnica garantiraju povrat plasmana. Neće biti problema
sa ovim poslovanjem podignuti letvicu kreditnog limita. Odobrimo Tozi N.
povećanje kreditnog zaduženja.
Dobre poslovne rezultate nanjušili su i burzovni
mešetari. I dođoše kod Toze N. brokeri i investicijski bankari na sastanak.
Pojasniše Tozi da je izuzetno dobro rješenje plasirati IPO obveznice na
primarno tržište kapitala. Obvezaše se pripremiti pisani dokument s ključnim
poslovnim informacijama koji opisuje vrijednosnicu (tzv. Prospekt), provesti
kompleksni pravni postupak pravne registracije kod nadležnih državnih i
burzovnih tijela te formirati konzorcij ulagača (tzv. Underwriting Syndicate)
koji osigurava novčana sredstva za te novoizdane obveznice. I izađoše sa IPO na
primarno tržište, ubrzo na sekundarno.
Ispred svakog dućana često stoji ekipa stručnjaka
koja sa bocom Žuje u ruci diskutira o važnim tržištima kapitala i prinosima na
dionice. Naravno, brzo im je u oko upala nova obveznica TOZO-R-A. I tako su oni
pričali o novim dionicama, nevjerojatnim budućim prihodima dok su pored njih
prolazile kućanice koje su „tajnu informaciju“ o strašnoj budućoj zaradi brzo
prenosile svojim muževima. Ovi opet svojim kolegama i polako kako se
informacija širila, potražnja za obveznicama je rasla, automatski je i cijena
išla gore, te su ubrzano vrijednosti obveznice TOZO-R-A skočile u neslućene
visine. Trgovanje ovim obveznicama postalo je prioritet svih brokera u gradu
jer su na njima imali izvrsnu proviziju. Svi brokeri danonoćno su pratili skok
cijena ovih obveznica i predlagali svojim klijentima da kupuju upravo ove
brzorastuće i zasigurno primamljivo obećavajuće vrijednosne papire. Pri tome
nitko nije znao da je jedina vrijednost tih papira dug gostiju Tozinog kafića.
Jednog dana voditelj u banci odlučio je zatražiti
plaćanje kreditnih obveza koje je odobrio po zadužnicama klijenata Tozo kafića.
Poslao je opomenu Tozi u kojoj traži izvršenje obveza po kreditu xx-yy izdanom
dana tog i tog od te i te banke. Pismo je moralo zvučati ozbiljno te je mladi
voditelj nadodao i rokove, uključenje ovrhe u slučaju neplaćanja, advokata,
povećanje troškova i slično. Tozo N. je prilično ozbiljno shvatio pismo te je
od svojih klijenata zatražio plaćanje obveza po dosadašnjim kreditima, kako bi
mogli i dalje piti. Obzirom da su klijenti samo nezaposleni alkoholičari ne
mogu apsolutno nikako platiti svoj dug. Tozo ne može izvršiti svoje obveze
prema banci, te proglašava bankrot. Kafić se zatvara i svih 8 zaposlenika gubi
posao. Svu zaradu od ovog unosnog posla gube i outsource snage, kao knjigovođa,
marketing agencija, radio i tv postaje angažirani od agencije, distributeri
letaka i dvije prsate hostese.
Drugi dan obveznica TOZO-R-A gubi vrijednost za
85%. Ovako brzi pad vrijednosti urušava i četiri brokerske agencije koje
proglašavaju bankrot. Ubrzo se pred poslovnom bankom koja je poslovala sa Tozom
pojavljuje veliki red štediša. Svi žele svoj novac. Nikad se ne zna. Vijesti
brzo putuju, a bolje je u ova čudna vremena imati novac na sigurnom. Obzirom da
su štediše pokupili veliki dio aktive banke ona ne može biti likvidna te njene
dionice na burzi kapitala ubrzano padaju. Proglašava bankrot, a teškoće u
poslovanju i pad vrijednosti dionica osjetan je kod još četiri banke koje su
poslovno pokrivale ovu lokalnu. Sve banke zamrzavaju odobravanje novih kredita
dok se situacija na tržištu ne raščisti. Taj dan primjetan je ogroman pad burzovnih
indeksa. U idućim danima bankarski sektor pa i svi bankarski indeksi trpe ozbiljne gubitke, štediše masovno
uzimaju svoj novac iz banaka, te ga trpaju ispod jastuka ili u privatne sefove.
Dobavljači koji su opskrbljivali Tozin kafić te
odobrili odgode plaćanja, a osim toga i plasirali vlastita sredstva u obveznice
TOZO-R-A moraju otpisati kompletan dug te knjižiti gubitak ulaganja po
obveznicama. Neki od njih zbog toga ne mogu poslovno preživjeti te proglašavaju
bankrot.
Obzirom da je Tozin dobavljač pive bankrotirao
preuzima ga velika svjetska kompanija, otpušta svih 250 zaposlenih te ruši
pivovaru staru 120 godina i počinje graditi trgovački centar. Najveći u regiji.
Nakon što su mladi voditelj banke i njegova
tajnica dobili otkaz banku spašava Vlada odobravajući sredstva koja su bila
namijenjena izgradnji dječje bolnice i širenju poslovnih kapaciteta nekoliko
firmi u vlasništvu Države.
Kako bi se ostvario planirani proračun Država
uvodi nove poreze koji padaju na leđa svih zaposlenih građana srednje klase
koji uglavnom ne piju alkoholna pića i nikada u životu nisu bili u Tozinom
kafiću.
(osnovna ideja
preuzeta sa Neta, autor nepoznat, korigirano prema „modernim“ pravilima
poslovanja)
Podijeli na društvenim mrežama