Veslački klub Jadran Rijeka – prvih 100 godina

Klub su osnovali: dr. Janko Bedeković, inž. Dinko Buić, dr. Vladimir Franolić, Stjepan Haramija, Edgar Kuhnel, Davor Kiselić, Romuald Mance, Josip Marokino, Teodor Mateljan, Mario Mikuličić, Matan Maras, Andre Šikić i Branko Zajc. Za prvog predsjednika Kluba izabran je dr. Janko Bedeković, a za tajnika dr. Oskar Rosenberg.

Osnivanje Kluba bilo je rezultat velikih napora zaljubljenika u veslanje, koji su prethodnih godina bili članovi drugih veslačkih klubova na Sušaku. Naime, 1909. godine, nakon osnivanja veslačkih klubova u Rijeci, veslački sport počinje se razvijati i na Sušaku. Osnovan je Hrvatski veslački klub Rožnica, a 1911. godine, kao sljednik Rožnice, osniva se Veslačko društvo Uskok. Kasnije Uskok mijenja ime u Hrvatski veslački klub Vila. Iste godine na Sušaku je utemeljen i Veslački klub Velebit. Sva veslačka društva imala su sjedište u Martinšćici, središtu sušačkoga veslanja.

Foto: 1931. Vladimir Tkalčević Martinšćica

Osnivanje Saveza hrvatskih veslačkih društava

Godine 1912., na inicijativu Veslačkoga kluba Jadran iz Zadra, potaknuto je osnivanje Saveza hrvatskih veslačkih društava u Dalmaciji. Na upit zadarskih veslača, odgovor je stigao i sa Sušaka, 22. rujna. To je jedini dokument koji potvrđuje postojanje veslačkih klubova Velebita i Vile:

Slavnom Upravnom odboru Hrvatskog veslačkog društva “Jadran” Zadar. U posjedu cj. Vašeg dopisa od 2. VIII ov. god. častimo se saopćiti Vam da je naš odbor u posljednjoj svojoj sjednici održavanoj dne 5. rujna ov. god. uzeo u pretres bratski poziv sadržan u rečenom dopisu, koji ide onamo da i naš klub pristupi k’ osnutku po Vama zamišljenog saveza svih veslačkih hrvatskih društava i klubova. U povodu toga čast nam je opaziti da uslijed političkih prilika koje vladaju ovdje na Rijeci, a pogotovo uslijed neprilika koje prave ovdašnji naši protivnici Talijani i Mađari svakom poduhvatu preduzetom sa strane Hrvata, nije nam bilo moguće u 2 godine našeg obstanka da dođemo do jednog spremišta za čamce i prema tome nije nam bilo naravski moguće ni razviti onu klubsku djelatnost koja se zahtjeva od jednog uređenog kako treba veslačkog kluba. Nadamo se da ćemo u budućnosti uspijeti da dođemo do željenog spremišta jer u tom smjeru radimo neobaziruć se na nikakve zapreke i onda mogli bi da udovoljimo Vašem bratskom pozivu, pošto dijelimo u svemu Vaše nazore istaknute u rečenom Vašem dopisu te bi i naša vruća želja bila kad bi i naš klub mogao biti dostojno zastupan u zasnovanom savezu.

Istodobno čast nam je javiti Vam da ovdje postoji još  jedno veslačko društvo po imenu “Velebit”, koje uslied gore istaknutih političkih prilika odnosno neprilika ne može doći do podignuća jednog spremišta te usljed toga ne može razviti veću djelatnost nego mi. Umoljavajući Vas da izvolite uzeti toliko do cj. znanja, bilježimo se uz bratski pozdrav.                

Hrvatski veslački klub Vila.

Prva uprava 1920. godine

Prvih pedeset članova

Nakon Prvoga svjetskog rata, 1921. godine na Sušaku, odnosno Martinšćici, počeli su se okupljati bivši veslači, s namjerom osnutka novoga veslačkog društva. U proljeće 1922. godine osniva se Veslački klub Jadran.

Pedesetorici prvih članova osnovnu je poteškoću predstavljao jedini čamac na šest vesala, zvan “Concordia”. Prve prave čamce (tri četvorke yole i dvije dvojke) Jadranu je darovao Veslački klub Opatija.

Iste godine dolazi do prvih natjecanja, a Jadranova dvojka osvaja drugo mjesto u Splitu, u utrci protiv veslača splitskih klubova Gusara, Baluna i Firula, zadarskoga Jadrana te Beograda i Zagreba.

1920-e godine Martinšćica

U kolovozu su predstavnici VK-a Jadran sudjelovali na osnivačkoj Skupštini Veslačkoga saveza Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Godine 1923. (8. rujna), u suradnji s Veslačkim savezom i veslačkim klubom iz Crikvenice, VK Jadran u Crikvenici organizira prvo veslačko prvenstvo. Na toj je regati Jadran sudjelovao sa svim svojim čamcima, a dvojka yola (R. Mance, D. Kiselić) osvojila  je prvi naslov prvaka Kraljevine SHS-a.

Postupno, do 1924. godine, čamci su preseljeni, najprije u trgovačka skladišta na Brajdici, potom u zgradu dioničkoga  društva Jadranske plovidbe, na lijevoj obali Rječine, kod samoga ušća.

Godine 1924., novi predsjednik Jadrana postaje Ante Švrljuga, a 1925. nasljeđuje ga dr. Oskar Rosenberg, koji je vodio Klub do 1937. godine.

(Tekst i fotografije VK-a Jadran)