Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo što je upravo u Rijeci pokrenuto prvo hrvatsko vijeće građana, uspješna praksa provedena na lokanom, ali i nacionalnom nivou u brojnim europskim zemljama.
„Pokretanjem Vijeća građana krenuli smo u nepoznato, ali nimalo ne sumnjam da građanke i građani koji su se odazvali na sudjelovanje u ovom projektu imaju puno toga za reći i ukazati nam na eventualne probleme. Vjerujem da svojim prijedlozima mogu usmjeriti naše politike i time doprinijeti da život u našem gradu bude kvalitetniji“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Voditelj Vijeća građana Rijeke Igor Bajok istaknuo je kako su vijeća građana jedan od modela deliberativne demokracije.
„Jedna od specifičnosti modela vijeća građana je način na koji se građani pozivaju na uključivanje u njegov rad. Ovo je neformalno tijelo u kojeg su 34 građanke i građana Rijeke uključeni nasumičnim, slučajnim odabirom. U procesu pozivanja građana uspjeli smo osigurati da dolaze iz različitih dijelova Rijeke, da imamo gotovo podjednak broj muškaraca i žena i da imamo vrlo velik raspon dobi, od najmlađe članice, koja ima 22 godine, do najstarijih dvoje članova koji imaju 74 godine. Uspjeli smo postići da uključivanjem ovih 34 građana stvarno imamo Rijeku ‘u malom’“, kazao je Bajok.
Tijekom sedam susreta članovi Vijeća građana Rijeke upoznat će se s pravilima i načinom rada Vijeća građana, a potom započinje proces započinje upoznavanja sa središnjom temom, a to je mjesna samouprava, aktivno građanstvo i građanska participacija. Potom će uslijediti razgovori, kako među članovima Vijeća, tako i s ključnim akterima u sustavu mjesne samouprave – predstavnicima vijeća mjesnih odbora i tajnicima vijeća mjesnih odbora, predstavnicima gradske uprave, ali i organizacijama civilnog društva, koje, naglasio je Bajok, proteklih nekoliko godina kontinuirano jačaju i čine živom scenu aktivnih građana u kvartovima.
„Nakon dana konzultacija pristupamo središnjem dijelu procesa, a to je donošenje preporuka za unapređenje rada mjesnih odbora u Rijeci, odgovarajući na pitanje kako Grad Rijeka može unaprijediti sustav mjesne samouprave i povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice. Nakon što preporuke budu napravljene, članovi vijeća sami glasaju o vlastitim prijedlozima i oni koje dobiju najveću podršku članova Vijeća građana Rijeke bit će upućeni gradonačelničku, koji će na njih i odgovoriti. Ideja je da, iako se radi o savjetovanom tijelu, čiji rad kreće i završava u ovoj godini, građani dobiju informaciju kako je radilo vijeće građana, ali i što je gradonačelnik zaključio o prijedlozima i preporukama koje će od tog vijeća dobiti“, pojasnio je voditelj Vijeća građana Rijeke Igor Bajok.
O tome što ih je motiviralo da se uključe govorili su dvoje članova Vijeća građana Rijeke, Jasminka Vukelić i Ratko Mišić, u prvom se redu zahvalivši gradonačelniku i Gradu Rijeci na mogućnosti da sudjeluju u radu Vijeća građana.
„Jako mi drago da sam prihvatila sudjelovanje u Vijeću građana. Odazvala sam se prije svega zbog znatiželje, ali i zato što smatram da Rijeka ima potencijal da se širi, da napreduje i da mi kao građani sudjelujemo u tome“, kazala je Jasminka Vukelić.
„Čast mi je i zadovoljstvo sudjelovati u radu prvog Vijeća građana. Poziv sam prihvatio iz znatiželje i želje za novim iskustvom. Volio bih pobliže vidjeti kako sve funkcionira u našem gradu“, kazao je Ratko Mišić, naglašavajući kako nikad ranije nije imao priliku sudjelovati u radu nekog sličnog tijela građana.
Nakon prvog dana upoznavanja, uslijedilo je učenje o mjesnoj samoupravi
Nakon prvog susreta, kada su se članovi Vijeća građana Rijeke imali priliku upoznati, iskazati svoja očekivanja od sudjelovanja u radu Vijeća te se upoznavati s načinom rada, tema drugog susreta bilo je upoznavanje sa sustavom mjesne samouprave u Rijeci.
Upravo je učenje prva faza rada Vijeća građana Rijeke, nakon čega slijedi faza konzultacija s relevantnim dionicima i širom javnosti, potom se odvija proces raspravljanja i odlučivanja, kako bi cijeli proces završio izradom zajedničkih preporuka koje Grad Rijeka treba poduzeti za unaprjeđenje sustava mjesne samouprave i povećanje sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice.
Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić je naglasio probleme s kojima se suočava mjesna samouprava u cijeloj Hrvatskoj. U prvom redu, radi se o nedorečenoj ustavnoj i zakonskoj regulaciji temeljenih pitanja mjesne samouprave.
„Druga stvar je da je mjesna samouprava potpuno politizirana: provode se politički izbori za mjesnu samoupravu, iako regulativna navodi da je to oblik neposrednog sudjelovanja građana, te se politizacija iz lokanih izbora prelila na mjesnu samoupravu. A teme kojima se bavi mjesna samouprava stvarno nemaju veze s politikom. Koja je ideološka razlika u nepošišanom zelenilu, popravku nogostupa ili problemima s parkiranjem? Sve to dovodi do odbojnosti građana prema sudjelovanju u mjesnoj samoupravi“, kazao je prof. Đulabić.
Naglasio je kako se mjesna samouprava u Hrvatskoj suočava sa skučenim ovlastima i financijama, kao posljedica cjelokupne centralizacije države, u kojoj ni sama lokalna samouprava ima skučene ovlasti i financije. Dodao je kako je i jedan od izazova u Hrvatskoj i odsutnost značajnije administrativne podrške za rad mjesnih odbora.
O sustavu mjesne samouprave u Rijeci, djelokrugu, djelatnostima i aktivnostima vijeća mjesnih odbora u Rijeci, načinu financiranja mjesne samouprave u Rijeci te o programu Malih komunalnih akcija i Riječkom programu lokanog partnerstva govorila je voditeljica Odsjeka za mjesnu samoupravu u Gradu Rijeci Dragica Fadljević. Više informacija o mjesnoj samoupravi dostupno je na: https://www.rijeka.hr/mjesna-samouprava. Na službenim stranicama Grada Rijeke dostupne su i informacije o programu Malih komunalnih akcija i Riječkom programu lokanog partnerstva.
Sljedeći susret Vijeća građana planiran je za subotu, 11. studenog, a tema trećeg susreta bit će upoznavanje s načinima sudjelovanja građana u odlučivanju i primjerima dobre prakse rada u zajednici.
Vijeće građana predstavlja Rijeku „u malom“
Tijekom rujna i listopada 2023. godine, u poštanske sandučiće više od 1000 slučajno odabranih riječkih kućanstava ubačeno je pismo s pozivom gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, za sudjelovanje u radu Vijeća građana Rijeke. Uz pozivno pismo, priložena je i brošura s osnovnim pitanjima i odgovorima o ustrojavanju, svrsi i radu Vijeća građana Rijeke, a sve informacije nalaze se i na internetskoj stranici www.vijecegradanarijeke.org.
Slučajno odabrana kućanstva potom su obilazili educirani anketari, kojima su građani iskazivali spremnost na sudjelovanju u Vijeću građana. Sudjelovanje u Vijeća građana Rijeke je dobrovoljno.
Kako je cilj da Vijeće čine građani i građanke različite dobi, spola i mjesta stanovanja, koji predstavljaju Rijeku „u malom“, unaprijed je definiran redoslijed osoba prema spolu i dobi koje su se, u nekom odabranom kućanstvu, pozivale na sudjelovanje u VGR. Selekcija i odabir, uspješno su okončani, što je omogućilo sve preduvjete za početak rada 34 člana i članice Vijeća građana Rijeke.
Pokretač projekta Vijeća građana Rijeke je Grad Rijeka, dok je za pripremu i provedbu projekta zadužena Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke, a u suradnji s Gradom Rijekom. Pripremu i provedbu ovog projekta podržala je i Zaklada Friedrich Ebert, a na prvom susretu sudjelovala je i direktorica Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Sonja Schirmbeck. Grad Rijeka sufinancira ovaj projekt u iznosu od 6.700 eura. Metodologiju nasumičnog izbora građanki i građana u Vijeće građana Rijeke izradio je obrt Stratosfera iz Rijeke u suradnji s Udrugom Smart.
Podijeli na društvenim mrežama