Voditeljica projekata iz tvrtke Subjekt, Anita Ladišić, istaknula je kako je ideja o projektu nastala tijekom 2020. godine kad je pandemija COVID-19 paralizirala kulturne i kreativne industrije, brojni programi u kulturi su tada otkazani, a organizacije u kulturi su morale zatvoriti svoja vrata publici. S ciljem pronalaska inovativnih i alternativnih načina rada s volonterima u kulturi, okupila se grupa stručnjaka i entuzijasta iz područja menadžmenta volontera, kulture, psihologije i kriznog menadžmenta, a rezultat ove međusektorske suradnje je Erasmus + projekt „YOUNGETEERS“, koji je donio različite ideje i pristupe temi volontiranja za vrijeme krize.
Projekt punog naziva “Volunteers in the Cultural Events – Lessons Learned from COVID-19 Crisis” provodi se od ožujka 2021. godine, i nastao je kao dio Erasmus+ Partnerstva za kreativnost u području mladih te je sufinanciran iz Erasmus + programa u iznosu 126.896,00 €.
Osim tvrtke Subjekt iz Rijeke koja je koordinator projekta, međusektorsko partnerstvo uključuje i organizacije zadužene za provođenje projekta Europska prijestolnica kulture – Plovdiv 2019 iz Bugarske, Novi Sad 2022 iz Srbije i Timisoara 2023 iz Rumunjske, kao i socijalnu zadrugu Immaginaria iz Italije, obrazovnu zakladu Nausika iz Poljske i udrugu LARPifiers iz Grčke.
YOUNGETEERS metodologija i priručnik se sastoje od 6 cjelina čija je svrha osnažiti organizatore volontiranja i ponuditi modele kvalitetnog rada s volonterima za vrijeme kriznih situacija. Partneri u uvodnim poglavljima obrađuju osnovne pojmove iz teme volontiranja, kao što su prava i obveze, ciklus menadžmenta volontera, motivacija, volonterske pozicije u kulturi te daju primjere dobre prakse, ali i približavaju temu virtualnog volontiranja kao odgovora na ograničene fizičke kontakte za vrijeme pandemije. Fokus metodologije je na procjenama rizika i kriznom menadžmentu te na koji način njegovati duh volontiranja u kriznim situacijama, stavljajući na prvo mjesto zaštitu i sigurnost svih sudionika, dok je inovativna metoda eduLARPa u službi simulacije kriznih situacija. Priručnik ima poseban dio posvećen komunikacijskim vještinama koje su bitne za izgradnju efektivnih volonterskih timova te donosi primjere kako volontiranje može doprinijeti osobnom razvoju volontera.
Panel rasprava o lokalnim iskustvima
Panel rasprava koja je održana nakon predstavljanja metodologije i priručnika u fokusu je imala lokalna iskustva volontiranja za vrijeme pandemije. Panelistice su bile voditeljica Volonterskog centra Rijeka Marta Hauser, voditeljica volonterskog programa u kulturi u HKD-u Asja Brusić, stručna suradnica za rad s mladima i voditeljica Interventnog tima Društva Crvenog križa PGŽ-a Branka Maračić te volonterka Ivana Babić, bivša voditeljica Studentskog zbora Akademije primijenjenih umjetnosti i zamjenica predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta.
Pandemija koronavirusa unijela je brojne inovacije u rad s volonterima, kao što je korištenje digitalnih alata za bržu komunikaciju i umrežavanje, a primjeri organizacije volontera unutar volontiranja u kulturi, studentskih krugova, na razini Crvenog križa ili pak neformalnih skupina građana, inspirativni su vodič na koji način se može djelovati za vrijeme krize. Generalni zaključak rasprave je bio kako je najvažnije u svemu zajedništvo i volja malih ljudi da čine velike stvari te su panelistice naglasile da je potrebno poticati javnost i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu volontera u osnaživanju zajednice i poboljšavati uvjete za njihovo sudjelovanje u izvanrednim situacijama te u mirnodopsko vrijeme.
Podijeli na društvenim mrežama