U Rijeci započela međunarodna konferencija „Kultura u postpandemijsko doba“

Prvi dan konferencije u organizaciji Grada Rijeke kao i program otvorenja, održan je u Dječjoj kući, dok će drugi dan konferencije biti održan sutra u prostoru RiHuba.

Konferencija čiji je fokus stavljen na teme urbane i teritorijalne renovacije i regeneracije te uključivanja i sudjelovanja građana realizira se u sklopu provedbe europskog projekta MESOC (Measuring the Social Dimension of Culture) koji je financiran sredstvima iz Obzora 2020 – Okvirni program EU za istraživanje i inovaciju u sklopu kojeg je Rijeka jedan od 10 europskih partnerskih gradova, uz Atenu, Barcelonu, Cluj, Gent, Issy-les-Moulineaux, Milano, Turku, Valenciju i Varšavu.

Socijalna dimenzija kulture i urbana regeneracija prostora

Kako je istaknula savjetnica gradonačelnika Suzana Belošević Romac, program konferencije bavi se socijalnim dimenzijama kulture, urbanom regeneracijom prostora, utjecajem kulture na zdravlje i blagostanje, kao i participacijom građana u kulturi.

„Rijeka je posljednjih nekoliko godina imala velike investicije u kulturne programe i infrastrukturu. Na ovoj ćemo se konferenciji kroz predavanja i panel rasprave baviti temama na koji način povećati participaciju građana u kulturnim projektima, kako privući građane u kulturne ustanove, ali ćemo problematizirati i odnos tradicionalnog i digitalnog u području kulture, odnosno mogu li digitalni oblici kulture zamjeniti one tradicionalne“, objasnila je Belošević Romac.

Naslijeđe Rijeke 2020-Europske prijestolnice kulture

Riječki gradonačelnik Marko Filipović pozdravio je sudionike izrazivši zadovoljstvo što se konferencija održava upravo u Dječjoj kući, u riječkom kvartu kulture koji se iz industrijskog kompleksa prenamijenio u prostor kulture, a sredstva uložena u njegovu obnovu čine najveću investiciju u kulturu od hrvatske samostalnosti.

Gradonačelnik Marko Filipović

„Unatoč tome što smo dobili novi prostor kulture zahvaljujući tome što je Rijeka 2020. godine bila Europska prijestolnica kulture i što je to najveće infrastrukturno naslijeđe tog projekta, ono što je također izuzetno važno kao naslijeđe projekta su – ljudi. Svi oni koji su bili uključeni u osmišljavanje i provedbu programa, svi volonteri koji su sudjelovali, kao i svi oni građani koji su programe posjećivali. Vjerujem da ćemo u ovom prostoru i u budućnosti nastaviti s brojnim programima i konferencijama kao što je ova koja okuplja stručnjake koji promišljaju javne prostore kulture“, rekao je u svom pozdravnom govoru gradonačelnik i poželio svim sudionicima ugodan boravak i Rijeci.

Sudionike konferencije u sklopu programa otvorenja pozdravili su i prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci Gordan Jelenić i načelnica Sektora za kulturno-umjetnički razvoj Ministarstva kulture i medija Irena Kregar Šegota.

Važnost kulture veća od njene ekonomske dobiti

Uoči samog početka konferencije, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar ukratko je sudionicima ispričao o dugom i zahtjevnom putu prenamjene kompleksa Rikard Benčić iz industrijskog prostora u prostor namijenjen kulturi te istaknuo kako je ova konferencija dobra prilika za još jednom istaknuti važno naslijeđe Rijeke kao Europske prijestolnice kulture.

„Kultura nije nešto što se mjeri novcem i upravo iz tog razloga se iz dana u dan mora dokazivati, i svojim značajem i atraktivnosti i posjećenosti programa i nikada ne smije posustati, jer će svaki pogled na kulturu koji ju želi izmjeriti kroz uloženo i dobiveno na neki način biti protiv nje. Na nama je da budemo glasni i da imamo kvalitetne i jake argumente o većoj važnosti kulture od same njene ekonomske dobiti i zato mi je drago što ćemo kroz dva dana imati prilike razgovarati o brojnim važnim temama i razmijeniti naša iskustva“, rekao je Šarar.

Primjeri dobre prakse i razmjena iskustva

Centralna predavanja konferencije održat će Dinko Peračić, osnivač Platforme 9.81, nagrađivani autor niza arhitektonskih projekata od kojih se izdvajaju projekti za javne prostore i građevine, posebno zgrade za kulturu (među kojima je i višestruko nagrađivani koncept Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci), te Franco Bianchini sa Sveučilišta Leeds Metropolitan koji će predstaviti svoje istraživanje o učincima Covid 19 pandemije na realizaciju individualnih projekata europskih prijestolnica kulture te njihovo daljnje planiranje. Peračić i Bianchini sudjelovat će na centralnoj panel raspravi konferencije pod nazivom “New and/or shared spaces in culture” kroz koju će se porazgovarati o demokratizaciji kulture, sudioničkom upravljanju i uključenju građana. Svoja iskustva će podijeliti Božena Stojić iz beogradskog Ministarstva prostora koje je nastalo kroz akcije aktiviranja napuštenih prostora, te pokušaj rješavanja izazova vezanih uz njihovo upravljanje i dostupnost koji bi posljedično trebali dovesti do participativnog planiranja razvoja grada, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke koji će predstaviti uspješnu revitalizaciju i prenamjenu industrijske baštine u kvart kulture Benčić i djelovanje Dječje kuće, prve zgrade takve namjene u Republici Hrvatskoj, koju programski oblikuju ustanove u kulturi Grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Art-kino, Gradsko kazalište lutaka Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, te Đurđa Vrljević Šarić iz Tvrđava kulture Šibenik koja upravlja trima revitaliziranim šibenskim tvrđavama, Tvrđavom sv. Mihovila, Tvrđavom Barone i Tvrđavom sv. Ivana te Kućom umjetnosti Arsen, novom gradskom pozornicom nastalom transformacijom dvorane starog šibenskog kina kojoj je pod imenom Arsena Dedića udahnut novi život.

Panel o odnosu tradicionalne i digitalne kulture

Kroz ostatak programa sudionici će moći poslušati i panel raspravu “Traditional vs digital approach – different perspectives for culture” na kojoj će panelisti Sara Vuletić (programska direktorica projekta Novi Sad – Europska prijestolnica kulture), Božidar Kovačić (Sveučilište u Rijeci), Edvin Liverić (Hrvatski kulturni dom na Sušaku), Sendy Ghirardi (Sveučilište u Valenciji), te Ilaria Vitellio, (CityOpenSource) porazgovarati o odnosu tradicionalne i digitalne kulture, perspektivama u budućnosti te načinima kako rezultati projekta MESOC mogu pomoći u dogoročnom kreiranju kulturnih politika.

Kroz program konferencije predstavit će se i sveukupno 6 gradova koji će kroz tematsku cjelinu primjera dobrih praksi prezentirati inicijative koje su preobrazile gradove (kao u slučaju Valencije, Lublina i Šibenika), velike projekte koji su realizirani (predstavljanje uključenja građana Rijeke kroz projekt Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture), realiziraju se (Novi Sad – europska prijestolnica kulture) ili se tek planiraju (Nova Gorica kao europska prijestolnica kulture 2025 godine).