Zemlja ima sedam milijarda stanovnika

Foto: AFP: Ted Aljibe

UN je prije 12 godina za šestmilijarditog stanovnika izabrao malog
Sarajliju Adnana Nevića. Petmilijarditi Zemljanin bio je Matej Gašpar,
rođen u Zagrebu 1987. godine. UN je, međutim, ovoga puta odlučio da neće
proglasiti “pobjednika”, što je otvorilo put da pojedine države same
simbolično proslave rođenje sedammilijarditog stanovnika.

Azija, kontinent na kojemu žive dvije trećine svjetskog
stanovništva, prva je obilježila činjenicu da je Zemlja 31. listopada
dobila sedammilijarditog stanovnika. Dvije minute poslije ponoći na
Filipinima, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, rođena je Danica
May Camacho, koja je izabrana simbolom toga događaja. Pri porodu je
težila 2,5 kilograma, a njezinim roditeljima Florante Camacho i Camille
Daluri čestitali su dužnosnici UN-a. Camille je djevojčicu rodila u
bolnici Josea Fabelle u Manili. Od UN-ovih dužnosnika dobila je
stipendiju za obrazovanje, a njezini roditelji novac kako bi mogli
otvoriti vlastiti dućan.

Nešto kasnije su dvije ruske regije, najistočnija Kamčatka i
najzapadnija Kalinjingrad, također objavile rođenje sedammilijarditog
stanovnika.

“Naša zemlja, kao što znamo počinje s Kamčatkom, i zato ovu
bebu, prvu rođenu u Rusiji 31. listopada, slavimo kao našeg
sedammilijarditog stanovnika”, priopćio je gubernator te regije Vladimir
Iljuškin, nakon rođenja malog Aleksandra, 19 minuta iza ponoći.

Kalinjingrad, ruska enklava između Poljske i Litve, iako 7400
kilometara udaljena od Kamčatke također je malog Pjotra, rođenog dvije
minute iza ponoći po mjesnom vremenu, proglasila svojim pobjednikom. Oko
bolničkog kreveta njegove majke u rodilištu okupile su se brojne
novinarske ekipe kako bi zabilježile da je “sedammilijarditi stanovnik
Zemlje Rus”.

Nakon što je UN proglasio da će Zemlja 31. listopada dosegnuti
sedam milijarda stanovnika, stručnjaci su objavili predviđanja da će se
snažan demografski rast nastaviti i zaoštravati ionako goleme izazove u
svijetu, od proizvodnje hrane za sve, “starenja” stanovništva u nekim
zemljama do opasne rodne neravnoteže u drugima.

Zemlji je velik teret već i sedam milijarda ljudi, a pritisak će
postati neizdrživ kada na njoj bude devet milijarda ljudi 2050., kažu
analitičari i upozoravaju da samo revolucija u korištenju energije, vode
i zemlje može spriječiti katastrofu.

Broj stanovnika mogao bi se nakon toga stabilizirati na devet
ili deset, po nekima i na čak 15 milijarda ljudi, i ovisit će o napretku
u zemljama u razvoju koje danas imaju snažan demografski rast.

Rast broja stanovnika planeta ugrozio je izvore, bilo da je
riječ o pitkoj vodi, obradivu tlu, moru ili šumi. Slikovito, ako bi se
rast nastavio ovakvim ritmom do 2030., trebalo bi osigurati drugi planet
koji bi zadovoljio ljudske potrebe za hranom, vodom, energijom i
skladištenjem otpada s našeg planeta, objavila je ekološka mreža Global
Footprint Network (GFN).

“Sedam milijarda ljudi treba hranu, treba energiju, zaposlenja,
obrazovanje, pravo na slobodu, pravo na slobodu govora, na mogućnost
odgoja djece u miru i sigurnosti”, rekao je glavni tajnik UN-a Ban
Ki-moon prošli tjedan.

Zagovaratelji održiva rasta ocjenjuju da bi se stanovništvo
trebalo stabilizirati na osam milijarda, a siromašnim zemljama trebalo
bi omogućiti da iziđu iz siromaštva, smanje pritisak na prirodne izvore i
ljude učine manje ranjivima na klimatske promjene.

Neki stručnjaci drže da je za takvu stragegiju ključna kontrola
rađanja, čemu se oštro protive Katolička crkva i neke druge
vjeroispovijesti. Ekonomisti pak drže da je bitno smanjiti siromaštvo i
omogućiti obrazovanje, napose školovanje žena. Unatoč brojnim
znanstvenim studijima o načinima za smanjenje demografskog rasta, to se
pitanje uglavnom izbjegava na političkim sastancima na vrhu.

Prema procjeni Zaklade UN-a za stanovništvo u svijetu će 2050.
živjeti 9,3 milijarda ljudi, a do 2025. na prvo će mjesto po broju
stanovnika izbiti Indija s gotovo 1,5 milijarda žitelja.